Grad Široki Brijeg izdvojio je značajna sredstva za gradnju stanice za pretovar i sortiranje komunalnog otpada, piše Večernji list BiH. Kako se navodi u informaciji o utrošku sredstava kojima su se financirali projekti uključeni u program javnih investicija Zapadnohercegovačke županije u 2021. godini, projekt izgradnje reciklažnog centra je među prioritetima.
Zemljani radovi
"Za izgradnju reciklažnog centra provedena je procedura javne nabave te je s odabranim izvođačem potpisan ugovor", navodi se u spomenutoj informaciji koju je izradilo Ministarstvo gospodarstva Zapadnohercegovačke županije. Dalje stoji kako su do sada izvedeni zemljani radovi, izveden je nasip do projektiranih kota, betoniran ogradni zid oko parcele, a postavljeni su i rasvjetni stupovi. Ugovoreni iznos radova je 178.352,94 konvertibilne marke. "Grad Široki Brijeg izdvojio je 88.352,94 konvertibilne marke, a Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH 90.000 konvertibilnih maraka", navedeno je u informaciji. Inače, prema dokumentu "Federalni plan upravljanja otpadom" reciklažno dvorište je ograđeni prostor opremljen spremnicima i posudama od 1100 do 5000 litara za odvojeno prikupljanje otpada u kojem građani mogu odložiti vlastiti glomazni i ostali odvojeno sakupljeni otpad, piše Večernjak. Osim toga, reciklažna dvorišta su i mjesta na kojima građani mogu dobiti informacije o upravljanju otpadom, a osobito o potrebi smanjivanja ukupnih količina otpada za odlaganje te boljeg iskorištavanja raznih vrsta otpada. Kapacitet reciklažnog dvorišta se na početku mora isplanirati na osnovi očekivanih količina pojedinačnih vrsta reciklažnog otpada, a sama oprema može se postupno nabavljati, u skladu s potrebama.
Različiti otpad
Reciklažno dvorište mora biti opremljeno da na odgovarajući primi smještaj otpadnih sirovina, gdje su neke od njih: otpadni papir i karton, obojeno i neobojeno ambalažno staklo, otpadno željezo i drugi metali, otpadna plastika (etilen, PET, stiropor), autogume, glomazni kućni otpad, bijela tehnika, rabljena ulja te akumulatori i baterije. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, objavljenim u spomenutom dokumentu Plana upravljanja otpadom, količina proizvedenog komunalnog otpada po stalnom stanovniku u BiH iznosi u prosjeku 1,07 kg/stan/dan (389 kg/stan/god). Prema dosadašnjim raspoloživim podacima dobivenim od javnih komunalnih poduzeća u Federaciji BiH, produkcija otpada kreće se od 211 kg/stan/god u Zapadnohercegovačkoj županiji do 386 kg/stan/god u Sarajevskoj županiji. S obzirom na to da se ovdje radi o podacima o otpadu koji se organizirano prikuplja i odvozi na odlagališta, uzet je u obzir i čimbenik pokrivenosti pojedinih županijskih područja uslugom odvoza i odlaganja otpada kako bi se procijenile stvarne producirane količine otpada", zaključeno je u spomenutom dokumentu plana upravljanja otpadom. Reciklažna dvorišta, odnosno stanice za pretovar i sortiranje komunalnog otpada su normalna pojava u Europskoj uniji, a kroz samo jedan javni poziv Republika Hrvatska je za realizaciju izgradnje većeg broja reciklažnih dvorišta dobila 19,4 milijuna bespovratnih sredstava. Procjenjuje se da se u Hrvatskoj 2014. recikliralo 16% otpada. Iste godine, prosjek prerade u Europskoj uniji je bio 44%, u BiH industrija reciklaže gotovo da ne postoji.