Uz imperativ odvojenog prikupljanja otpada, Hrvatska sve veći naglasak stavlja na izgradnju centara za gospodarenje otpadom (CGO), ali i na razvoj energana koje bi trebale postati sastavni dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Stručnjaci pritom upozoravaju da je za izgradnju takvih postrojenja, ako se kreće od početka, potrebno između osam i deset godina.
Prva energana već se razvija u Šibeniku, u sklopu Centra za gospodarenje otpadom Bikarac. Istaknuto je to na 13. Međunarodnoj konferenciji o zaštiti okoliša "Cirkularnost i tehnologije", održanoj u Poreču, koja je okupila predstavnike institucija, gradova i općina, komunalnih društava i tvrtki iz sektora gospodarenja otpadom, predstavnike akademske zajednice te domaće i međunarodne stručnjake.
Vlada osigurala gotovo 600 milijuna eura
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen ocijenio je da se Hrvatska nalazi u "vrlo intenzivnom trenutku" kada je riječ o gospodarenju otpadom. Naglasio je kako je u posljednjih nekoliko godina u taj sektor uloženo znatno više sredstava te da su izgrađeni ili su u izgradnji ključni infrastrukturni projekti. Prema njegovim riječima, Vlada je putem nadležnog ministarstva, Fonda i drugih institucija osigurala gotovo 600 milijuna eura za projekte gospodarenja otpadom, dok se tijekom ove godine planira uložiti dodatnih više od 110 milijuna eura.
Trenutačno su u funkciji četiri centra za gospodarenje otpadom – Marišćina, Kaštijun, Bikarac i Biljane Donje – dok se otvaranje petog centra, Babine Gore pokraj Karlovca, očekuje krajem kolovoza ili početkom rujna. U sljedeće dvije do tri godine predviđeno je puštanje u rad centara Piškornica, Lećevica i Lučino Razdolje. Za četiri centra koja su trenutačno u izgradnji osigurano je 181 milijun eura europskih sredstava te dodatnih 60 milijuna eura iz državnog proračuna i Fonda. Istodobno se pripremaju i projekti Orlovnjak, Šagulje te Centar za gospodarenje otpadom Zagreb.
CGO Zagreb do 2029. godine
Direktorica zagrebačkog centra Ana Pavičić Kaselj izjavila je kako očekuje da će Centar za gospodarenje otpadom Zagreb biti izgrađen do kraja 2028., odnosno početkom 2029. godine. Grad Zagreb uskoro bi trebao donijeti odluku o izgradnji energane, a preliminarne analize pokazuju da bi vlastito postrojenje moglo biti ekonomski opravdano. Balen je pritom naglasio važnost suradnje lokalne i državne razine vlasti, komunalnih društava i građana.
– Uspjeh sustava počinje na kućnom pragu građana, u organizaciji komunalnih društava, kvaliteti odvojenog prikupljanja otpada te spremnosti lokalnih zajednica da kontinuirano unaprjeđuju svoje rezultate – poručili su iz Fonda.
Iz Fonda ističu kako Hrvatska već godinama razvija sustave za posebne kategorije otpada, poput ambalaže, elektroničkog otpada, vozila i guma, zahvaljujući čemu se danas kroz te sustave oporabi više od 85 posto prikupljenih količina. U središtu budućih ulaganja bit će biootpad, građevinski i tekstilni otpad, kao i baterije te solarni paneli.
Kroz javni poziv nadležnog ministarstva i Fonda, vrijedan 58 milijuna eura, već je ugovoreno 69 projekata za razvoj postrojenja za oporabu otpada. Ističe se kako upravo takva ulaganja predstavljaju temelje hrvatskoga kružnog gospodarstva i novih industrijskih kapaciteta temeljenih na recikliranju i ponovnoj uporabi materijala.
Treba riješiti i pitanje ostatnog otpada
Iz Fonda upozoravaju kako se, uz recikliranje i sprječavanje nastanka otpada, mora otvoriti i rasprava o zbrinjavanju ostatnog otpada, odnosno dijela otpada koji nije moguće reciklirati. Smatraju da energetska oporaba otpada treba biti dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, po uzoru na praksu brojnih europskih država.
– Drago nam je što se u Šibeniku razvija projekt koji predstavlja važan iskorak u tom smjeru – poručili su iz Fonda.
Projekt energane u Šibeniku, odnosno postrojenja za energetsku oporabu goriva iz otpada i mulja iz uređaja za obradu otpadnih voda, prvog takve vrste u Hrvatskoj, razvija se na prostoru nekadašnjeg gradskog odlagališta, a danas regionalnog Centra za gospodarenje otpadom Bikarac.
Na konferenciji u Poreču istaknuto je kako je za izgradnju energane potrebno od osam do deset godina.
Otpad danas spaljuju i cementare. Iz cementare Holcim naveli su kako otpad spaljuju od početka ove godine, uključujući i značajne količine otpada iz javnih komunalnih poduzeća. Stav stručnjaka koji se mogao čuti na konferenciji jest da bi se energane i cementare i ubuduće trebale međusobno nadopunjavati.