Jeste li se ikada zapitali zašto proizvod stoji 4,99, a ne jednostavno 5 KM? Ili 9,99 umjesto 10 KM? Sigurni smo da jeste.
Postoje različiti trikovi kojima se trgovine služe, a koji vam na prvu djeluju kao ušteda vašega novca, dok je zapravo riječ o marketinškom triku. Jedan od najstarijih marketinških trikova jest cijena koja završava znamenkom 99.
Na prvi pogled razlika je samo jedan fening. Međutim, način na koji je cijena napisana nije slučajan, piše Jutarnji list.
Trgovci desetljećima koriste takozvano psihološko određivanje cijena jer način na koji vidimo broj može utjecati na to kako doživljavamo cijenu proizvoda.
Mozak prvo vidi broj s lijeve strane
O ovome su na predavanjima imali priliku slušati studenti ekonomije, a profesori su ih upozoravali upravo na ovaj fenomen.
Kada pogledamo cijenu od 9,99 KM, naš je mozak sklon doživjeti je kao „devet i nešto“, a ne kao gotovo 10 KM.
Dakle, naša je percepcija da plaćamo devet, a ne 10 maraka.
Iako je razlika između 9,99 i 10 KM samo jedan fening, broj 9 na početku može učiniti da proizvod psihološki djeluje jeftinije.
Isto vrijedi za 49,99 KM u odnosu na 50 KM.
Zašto baš 0,99?
Cijene koje završavaju na 9, 99 ili 999 često se koriste upravo zato što stvaraju osjećaj da je proizvod povoljniji. Posebno su česte u trgovinama, supermarketima, na odjeći, tehničkoj robi i različitim akcijama. Kada kupac vidi 19,99 KM, rijetko razmišlja: „To je 20 KM“, jer cijena na etiketi izgleda kao 19 KM i nešto.
Ali postoji još jedan trik
Cijena ne mora uvijek završavati na 99 da bi djelovala povoljnije. Način na koji je cijena predstavljena, veličina brojeva, oznaka akcije i način na koji je proizvod postavljen u trgovini mogu zajedno utjecati na to kako kupac procjenjuje vrijednost.
Zato se često događa da u trgovinu uđemo po jednu stvar, a iziđemo s nekoliko proizvoda koje nismo planirali kupiti.
Štedimo li uistinu jedan fening?
Prava poanta ovakvoga označavanja cijena nije taj jedan fening. No, vidite li više takvih proizvoda koji završavaju znamenkom 99, vrlo lako ćete posegnuti da ih kupite – čak i ako vam ne trebaju. Tako ćemo potrošiti puno više nego što mislimo. Odabirom ovih artikala zapravo ne štedite, već robu u prosjeku preplaćujete za čak 18 posto, pokazalo je američko istraživanje.
Analizirali su cijene svega – od sireva, preko grickalica i sokova, juha u konzervi, deterdženata, do toaletnoga papira i šampona, a zaključak je da kada cijena robe završava na devet, po pravilu je skuplja od robe koja ima cijenu bez te znamenke.
Cilj je da kupac cijenu doživi drukčije.
Zato sljedeći put kada na polici ugledate 9,99 KM, 19,99 KM ili 49,99 KM, pokušajte cijenu pročitati kao 10, 20 ili 50 KM.
Možda ćete tada lakše procijeniti treba li vam proizvod uistinu – ili vas je privukao samo način na koji je cijena napisana.
Jer ponekad nije najvažnije koliko proizvod stoji, nego kako je ta cijena predstavljena, prenosi Faktor.