Jesu li Hrvati u Bosni i Hercegovini hrvatska dijaspora? Za Ninu Raspudića odgovor je jasan - nisu. Upravo s tim pitanjem Večernji TV otvara novu epizodu podcasta CROnnect, u kojem sa saborskim zastupnikom RH, sveučilišnim profesorom i jednim od prepoznatljivijih hrvatskih javnih intelektualaca razgovara o Hrvatima izvan Hrvatske, njihovu položaju i odnosu s državom kojoj su na različite načine povezani.
Rođen u Mostaru, Raspudić i iz osobnog iskustva dobro poznaje temu koja već desetljećima izaziva političke i društvene rasprave. U razgovoru upozorava da se pod pojmom dijaspore često objedinjuju skupine koje imaju bitno različit položaj: Hrvati u Bosni i Hercegovini, pripadnici hrvatskih nacionalnih manjina u drugim državama te hrvatski iseljenici i njihovi potomci diljem svijeta. Upravo zato, smatra, prema njima nije moguće voditi jednu jedinstvenu politiku.
Pitanje Hrvata u BiH pritom zauzima posebno mjesto. Jesu li oni dijaspora samo zato što žive izvan granica Republike Hrvatske? Što njihov ustavni položaj u Bosni i Hercegovini znači za odnos službenog Zagreba prema njima i je li financijska pomoć dovoljna ako ključna politička pitanja ostaju otvorena? U razgovoru se dotičemo i njihova političkog predstavljanja, odnosa Hrvatske prema BiH te prostora za snažnije gospodarsko i institucionalno povezivanje.
No Bosna i Hercegovina samo je jedan dio mnogo šire priče. Milijuni Hrvata i njihovih potomaka danas žive izvan Hrvatske, a njihova povezanost sa zemljom iz koje su potekli njihovi roditelji, djedovi ili pradjedovi uvelike se razlikuje od generacije do generacije. Dok jedni hrvatski jezik i kulturu žive svakodnevno, za druge je Hrvatska prije svega obiteljska priča koju tek počinju otkrivati. Upravo zato s Raspudićem razgovaramo i o pitanju koje se provlači kroz gotovo svako izdanje CROnnecta: čini li Hrvatska dovoljno da te ljude pronađe, zainteresira i poveže sa zemljom svojih predaka?.
Brojni potomci hrvatskih iseljenika žele doći u Hrvatsku, studirati, pokrenuti posao, ulagati ili se vratiti, no želju često prati vrlo praktično pitanje - kome se obratiti i odakle početi? Koliko su hrvatska diplomatska i konzularna predstavništva spremna preuzeti aktivniju ulogu, a koliko se povezanost s iseljeništvom i danas oslanja na obitelji, hrvatske zajednice i Crkvu?.
Tema je posebno aktualna u trenutku kada se Hrvatska suočava s ozbiljnim demografskim izazovima i nedostatkom radne snage. Može li dio odgovora pronaći među drugom i trećom generacijom hrvatskih iseljenika? I je li dovoljno pozivati ljude na povratak ako ih nakon dolaska čekaju administrativne prepreke, teško dostupno stanovanje i poslovno okruženje bitno drukčije od onoga iz kojeg dolaze?
Razgovor otvara i pitanje političkog glasa Hrvata izvan Hrvatske. Tri zastupnika XI. izborne jedinice trebala bi predstavljati vrlo širok i raznolik krug ljudi, od Hrvata u BiH do iseljenika i njihovih potomaka na drugim kontinentima. Može li jedan izborni model doista odgovarati tako različitim skupinama i postoji li način da njihovi interesi u Hrvatskom saboru budu zastupljeni neposrednije i vidljivije?
Raspudić u CROnnectu govori i o neiskorištenom gospodarskom potencijalu iseljeništva, mogućnostima koje Hrvatskoj pruža članstvo u Europskoj uniji, studentskim razmjenama i privlačenju mlađih generacija, ali i o preprekama zbog kojih je put od emocionalne povezanosti s Hrvatskom do stvarnog povratka često mnogo teži nego što bi trebao biti. Koliko Hrvatska uistinu poznaje svoje ljude izvan granica, što od njih očekuje, a što im zauzvrat nudi? Treba li iz temelja mijenjati način na koji govorimo o hrvatskoj dijaspori i prema različitim skupinama Hrvata izvan Hrvatske graditi različite politike? O tim pitanjima s Ninom Raspudićem razgovaramo u novom izdanju podcasta CROnnect.