Poljski krajnje desni političar Grzegorz Braun objavio je snimku na kojoj čekićem udara po spomeniku pripadnicima Ukrajinske ustaničke vojske (UPA) u Poljskoj, a policija je pokrenula istragu zbog oštećenja spomenika. Spomenik se nalazi u selu Liski, nekoliko kilometara od ukrajinske granice, a obilježava mjesto na kojem su pokopana 41 pripadnika UPA-e poginula 1946. godine u borbama protiv sovjetske tajne policije NKVD-a. Spomenik je već bio meta vandala. Prošlog je mjeseca poliven crnom bojom, a oštećen je i njegov luk, dok je početkom ovog tjedna ponovno utvrđeno oštećenje natpisa.
Braun je u srijedu navečer objavio snimku na kojoj s još jednim muškarcem čekićem više puta udara po prednjem dijelu spomenika, na kojem su ispisana imena poginulih pripadnika UPA-e. Na snimci pokušavaju ukloniti i zasebnu ploču. Nije poznato kada je točno snimka nastala. Braun je pritom rekao da bi spomenik trebalo ukloniti jer, prema njegovim riječima, "vrijeđa sjećanje na žrtve ukrajinskog genocida nad Poljacima" i "veliča nacizam". Tvrdio je i da se lokalni stanovnici boje sami ukloniti spomenik jer bi mogli biti napadnuti. Nakon objave snimke policija u okrugu Hrubieszów potvrdila je da istražuje oštećenje spomenika. Glasnogovornica poljskog Ministarstva unutarnjih poslova Karolina Gałecka poručila je da počinitelji neće ostati nekažnjeni.
Braun, zastupnik u Europskom parlamentu i četvrtoplasirani kandidat na prošlogodišnjim poljskim predsjedničkim izborima, poznat je po nizu kontroverznih akcija usmjerenih protiv Ukrajine, Židova i LGBT+ zajednice. Trenutačno mu se sudi zbog napada na obilježavanje Hanuke u poljskom parlamentu, kada je vatrogasnim aparatom gasio svijeće. Prošlog mjeseca optužen je i za poricanje nacističkih zločina nakon što je plinske komore u Auschwitzu nazvao "lažnima".
Protiv njega se vode i postupci zbog krađe nakon što je skidao ukrajinske i zastave Europske unije te zbog vandaliziranja izložbe posvećene LGBT+ zajednici. Njegova stranka Konfederacija Poljske krune prema prosjeku anketa trenutačno uživa potporu od oko osam do devet posto, zbog čega bi nakon parlamentarnih izbora iduće godine mogla imati važnu ulogu u formiranju vlasti.
Da podsjetimo, incident se događa u trenutku kada su odnosi Poljske i Ukrajine ponovno opterećeni sporovima oko tumačenja zajedničke povijesti. Posebno je osjetljivo pitanje pokolja na Volinju, u kojima je UPA sudjelovala u ubijanju oko 100.000 poljskih civila. Poljska te događaje smatra genocidom, dok Ukrajina odbacuje takvu kvalifikaciju. Istodobno, u Ukrajini se UPA i dalje slavi zbog borbe protiv sovjetske vlasti.
Ukrajinsko veleposlanstvo u Varšavi prošlog je mjeseca, nakon ranijeg napada na isti spomenik, izrazilo "duboko ogorčenje". Poručili su da, bez obzira na teška i tragična poglavlja zajedničke povijesti, groblja i memorijalna mjesta moraju ostati izvan političkih sukoba i biti tretirana s poštovanjem. Napetosti između dviju država posljednjih su mjeseci dodatno pojačane i porastom protu ukrajinskog raspoloženja u Poljskoj. Prema navodima iz izvještaja, broj prijavljenih zločina iz mržnje prema Ukrajincima u prvoj polovici ove godine porastao je 30 posto.
Pitanje povijesnog nasljeđa UPA-e posljednjih je godina bilo i prepreka ekshumacijama poljskih žrtava na području Ukrajine. Nakon što je 2017. Ukrajina zabranila ekshumacije kao odgovor na uklanjanje jednog spomenika UPA-i u Poljskoj, dvije su zemlje prošle godine postigle dogovor kojim su ekshumacije ponovno omogućene. Od tada su pronađeni, istraženi i ponovno pokopani posmrtni ostaci desetaka žrtava. Poljska je početkom ovog mjeseca također odobrila Ukrajini potragu za posmrtnim ostacima ukrajinskih civila koje su tijekom Drugog svjetskog rata ubili pripadnici poljskog pokreta otpora.