Jim Bishop napustio je srednju školu nakon sukoba s nastavnicom engleskog jezika. Sa samo 15 godina kupio je komad zemlje u planinama Colorada, a idućih 50 godina sam je slagao kamen po kamen dok nije nastao dvorac s tornjevima, mostovima i metalnim zmajem. Obitelj i danas prenosi riječi nastavnice koje su ga, prema toj priči, pratile cijeli život: "nikada nećeš ništa postići, Jime Bishope".
Nakon te svađe odlučio je prekinuti školovanje. Nedugo nakon toga, tijekom biciklističkog izleta, pronašao je zemljište u nacionalnoj šumi San Isabel, na približno 2500 metara nadmorske visine. Parcela je stajala 450 dolara, prenosi N1. Budući da je imao tek 15 godina i nije mogao sam potpisati ugovor, zamolio je roditelje da ga potpišu umjesto njega.
Kamena kuća koja je prerasla u dvorac
U početku je njegova ideja bila puno jednostavnija. Godine 1969. počeo je graditi kamenu kuću s jednom prostorijom.
Kada su prolaznici počeli govoriti da građevina više nalikuje dvorcu, odlučio je nastaviti gradnju. Njegov otac, koji mu je prve tri godine pomagao, nije podržao tu odluku i povukao se.
Od tada je sve radio sam.
Svaki kamen prošao mu je kroz ruke šest puta
Način gradnje objašnjava zašto je cijeli projekt trajao pola stoljeća. Kamenje je uzimao iz okolne šume, prevozio ga, istovarao, birao, podizao i ugrađivao. Procjenjuje se da je svaki kamen prije ugradnje prošao kroz njegove ruke čak šest puta.
Iskopao je temelje duboke do četiri metra. Sam je pripremao drvenu građu, izrađivao lukove od željezničkih pragova i postavljao skele.
Nije imao arhitektonsko ni građevinsko obrazovanje, a nije koristio ni jedan nacrt. Sve je zamišljao i pamtio u glavi. Sam je napravio i dizalicu kojom je podizao teško kamenje jer je nije imao gdje nabaviti.
Zmaj koji dim ispušta kroz nosnice
Ono što je izgradio ne izgleda poput uobičajenog dvorca. Građevina je visoka oko 48 metara, ima kamene tornjeve, unutarnje stepenice, željezne mostove i balkone te veliku dvoranu s vitrajima. U jednom tornju nalazi se zvono koje i danas radi ako se netko uspije popeti dovoljno visoko.
Na prednjem dijelu dvorca nalazi se glava zmaja izrađena od recikliranog metala, a kroz njegove nosnice izlazi dim iz unutarnjeg kamina.
Danas se dvorac navodi kao najveći u Sjedinjenim Američkim Državama i kao najveći projekt koji je ikada izgradio jedan čovjek.
Ulaz nikada nije naplaćivao
Posebnost ove priče krije se i u tome što Bishop nikada nije tražio novac za ulaz. Njegova je zamisao bila da dvorac bude mjesto slobode, otvoreno svima, a održava se zahvaljujući dobrovoljnim prilozima koji se ostavljaju u kutiji pokraj ulaza.
Također je odbijao građevinske dozvole i miješanje vlasti jer je to smatrao pitanjem principa. Vlasti su od njega tražile da plati kamen koji je uzimao iz nacionalne šume, a zbog toga je bilo i sudskih postupaka te uhićenja.
Njegov sin Dan danas brine o dvorcu, ali ga ne nastavlja širiti. Objasnio je razlog: budući da njegov otac nikada nije radio prema nacrtima, nitko drugi ne može nastaviti gradnju tamo gdje je on stao.
"Vodim djecu da vide što jedan čovjek može napraviti"
Dvorac je tijekom godina posjetilo više milijuna ljudi. Nema zaštitnih ograda kakve bi se očekivale, ni čuvara. Posjetitelji sami paze na sigurnost, penju se stotinama otvorenih stepenica i prelaze uske željezne mostove. S nekih mjesta moguće je pasti tridesetak metara, ali koliko je poznato, takav se slučaj nikada nije dogodio.
Novinar koji je posjetio dvorac zabilježio je komentare ljudi koji su ga razgledavali. Jedan posjetitelj rekao je da dovodi djecu kako bi vidjela što jedan čovjek može napraviti. Drugi je graditelja nazvao ludim, dok je treći pitao odakle mu novac za sve to.
Jim Bishop radio je na dvorcu od 1969. do 2019. godine, ukupno 50 godina. Nedavno je preminuo, a ulaz u dvorac i dalje je besplatan, baš kako je i želio.