Publicist i član njemačkog AfD-a Filip Gašpar u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne rekao je kako OHR treba ukinuti te izrazio nadu da će Louis Crishock biti posljednji visoki predstavnik. Istaknuo je kako BiH ne treba vanjski autoritet koji će njezinim političkim predstavnicima određivati pravila i usmjeravati ih u donošenju odluka. Smatra kako je i u interesu SAD-a da Crishock obavi taj posao tako da bude posljednji.
Bez tutorstva
„BiH kao država u srcu Europe je zadnji kolonizatorski projekt. S jedne strane žele je dovesti u EU, a s druge se strane prema BiH ponaša kao da su mala djeca koja ne znaju razmišljati svojom glavom i snositi odgovornost.“
Istaknuo je kako Hrvati u BiH imaju pravo na vlastite političke odluke, čak i ako se pokažu pogrešnima. Naglasio je kako je potrebno napustiti model tutorstva, bilo da je riječ o OHR-u ili drugima. Izrazio je zadovoljstvo izbornim rezultatima u BiH. „U budućnosti Zagreb više treba slušati Mostar, a Mostar manje Zagreb.”
AfD protiv proširenja
Govoreći o europskom putu BiH, kazao je kako AfD ne podupire proširenje Europske unije na zemlje zapadnog Balkana. „Ako BiH uđe u EU, nakon par godina još bi manje ljudi živjelo na ovim prostorima. Hrvati bi odlazili ”, istaknuo je Gašpar te upozorio na mogućnost nametanja rješenja protivnih interesima Hrvata i ugrožavanja mogućnosti uspostave hrvatskog entiteta.
MN: Tri građanske republike
Komentirao je i izlaganje profesora Zorana Oklopčića sa Sveučilišta Carleton u Ottawi, koji je na skupu u SAD-u, u organizaciji Maxa Primorca, zagovarao model triju građanskih republika u BiH. Gašpar se složio s njim te naglasio da pitanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda prije ili poslije mora biti riješeno.
„Ljudi su toga svjesni i to nije ništa novo. Kad-tad mora doći do toga. Koji je drugi izlaz ako želite ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda, a istodobno se Hrvatima ne daje to pravo i zagovara građanski model. To ne može tako”, rekao je Gašpar. Istaknuo je kako se Njemačka, dođe li AfD na vlast, neće „petljati” u unutarnje poslove BiH. „Ako Hrvati to žele neka sami odluče.“
Atomska bomba i Bosna
Osvrnuo se i na izjavu akademika Rešida Hafizovića o Iranu i atomskoj bombi kao jamstvu zaštite Bošnjaka u BiH, koju je ocijenio neozbiljnom. „Ako akademiku tako nešto padne na pamet, grohotom se smijem. Iran nije zaštitila ni atomska bomba, pa što bi takva izjava trebala značiti ljudima u BiH?” Dodao je kako ga zabrinjava sve veće okretanje bošnjačke politike prema Iranu te izrazio uvjerenje da ovakve izjave nitko ne shvaća ozbiljno.
Kršćani i muslimani
Osvrnuo se i na narativ o političkom sukobu muslimana i kršćana u BiH, koji se sve češće pojavljuje u javnom prostoru. Istaknuo je kako mu je drago što se o toj temi govori, iako se to nekima možda neće svidjeti. Objasnio je kakav je položaj kršćana u Nigeriji i Pakistanu te kazao kako okolnosti nisu iste, ali da u BiH ipak postoje određena otvorena pitanja. Kao primjer naveo je probleme povezane s izgradnjom Hrvatskoga narodnog kazališta i konkatedrale u Mostaru, o kojima, smatra, treba otvoreno govoriti.
Le Pen i Meloni
O tome zašto je Njemačka kao nekadašnji motor Europe postala njezin problem, o suradnji s Marine Le Pen u Francuskoj i Giorgiom Meloni u Italiji, razlozima zašto je AfD trenutačno najjača stranka u Njemačkoj, budućnosti Europske unije te povratku iz Njemačke u BiH i Hrvatsku više u videu emisije Kompas.