Stajalište Europske unije i stručnih tijela iz 2023. važno za dogovor

Venecijanska komisija: Sjedište suda odluka je domaćih vlasti

sud bih
sud bih
11.02.2024.
u 21:00
Iako je prvo zamišljeno da sjedište višeg suda BiH bude u Mostaru, ta je inicijativa ipak u međuvremenu evoluirala. Kao potencijalno sjedište ovoga suda traži se Istočno Sarajevo odnosno Banja Luka
Pogledaj originalni članak

Venecijanska komisija je, posve suprotno od pojedinih međunarodnih autoriteta koji tumače njezine zaključke, prepustila vlastima BiH donošenje odluke o sjedištu prizivnog odjela Suda BiH, što je potvrdila i direktorica za Europu i Aziju pri Službi za vanjske poslove Europske unije (EEAS) Angelina Eichhorst, a što daje bitno drukčije smjernice političkim strankama i otvara prostor za konačni dogovor, piše Večernji list BiH.

Bez nepotrebnog utjecaja sa strane. Taj je dokument podržan na sjednici Venecijanske skupine održanoj prošle godine u Strasbourgu. Oni su time dali eksplicitno mišljenje na jedan od ranijih prijedloga Zakona o sudovima BiH koji je apsolutno primjenjiv za sadašnje prijedloge. Jedina je razlika da nije viši sud i sjedište u Mostaru. Taj su zaključak iznijeli član ove Komisije Amerikanac Paolo Carozza, zatim Talijanka Marta Cartabia i počasni predsjednik Kaarlo Tuori iz Finske.

Vanjski pritisak

Kada je u pitanju komentar oko sjedišta drugostupanjskoga, tada u prijedlogu da to bude viši sud Bosne i Hercegovine u tome dokumentu od 14. ožujka 2023. pod točkom 28 eksplicitno stoji: "S tim u vezi, zakonodavac ne smije izgubiti iz vida još jedan imperativ - učinkovitost pravosuđa i ukupnu cijenu reforme. Članak 3. stavak 1. nacrta zakona predviđa da je sjedište suda u Sarajevu, a sjedište višeg suda u Mostaru. Kao što je također spomenuto u Mišljenju iz 2013., ne postoje međunarodni standardi koji se odnose na sjedišta najviših pravosudnih institucija i ovo pitanje spada u diskrecijsko pravo vlasti Bosne i Hercegovine. Neki su sugovornici primijetili činjenicu da se fizička prisutnost sudova u istoj zgradi može smatrati narušavanjem neovisnosti pojedinih sudaca. Venecijanska komisija se ne slaže nužno s tim stavom. Odabir sjedišta višeg suda trebao bi biti donesen nakon pažljivog razmatranja implikacija osnivanja suda izvan Sarajeva, posebno za kvalitetu i učinkovitost pravosuđa. Venecijanska komisija preporučuje da se sjedište visokog suda uspostavi na temelju analize utemeljene na dokazima o utjecaju lokacije sjedišta na službe tužiteljstva, pritvorske objekte i zatvorske ustanove, službe pravne pomoći, kao i sigurnosna pitanja povezana sa strankama i arhivima na temelju kriterija navedenih u smjernicama CEPEJ-a o izradi pravosudnih karata za potporu pristupu pravdi unutar kvalitetnog pravosudnog sustava, pod uvjetom da to ne dovodi do daljnjih odgoda u donošenju zakona". To je kapitalno važno stajalište u ovome trenutku kada su domaći političari pod velikim političkim pritiskom, napose predstavnici probošnjačke "trojke" zbog vanjskih pritisaka koji teško remete mogućnost dogovora. Identičan stav kao i Venecijanska komisija iznijela je prilikom posjeta BiH Eichhorst, a njezino stajalište uglavnom je zatajeno. - Europska unija će prihvatiti domaći dogovor u BiH o sjedištu prizivnog odjela Suda BiH. Prihvaćamo svako rješenje koje je u skladu s europskim standardima. Vrlo je važno da imamo lokalna rješenja koja dolaze iz Bosne i Hercegovine - istaknula je Eichhorst. Time je postalo posve jasno da ne postoje tzv. međunarodni standardi koji se odnose na sjedišta najviših pravosudnih institucija i to spada u diskrecijsko pravo svake suverene države. Što bi morala biti i BiH. Iako je prvo zamišljeno da sjedište višeg suda BiH bude u Mostaru, ta je inicijativa ipak u međuvremenu evoluirala. Kao potencijalno sjedište ovoga suda traži se Istočno Sarajevo odnosno Banja Luka.

Promjena mišljenja

Najprije je prevagnuo zahtjev da sjedište obaju odjela ne bude u istome entitetu, nakon čega su se na djelu vidjele razlike u gledanju bošnjačke i srpske strane. Naime, na jednom od prethodnih susreta vladajućih stranaka čak se usuglasilo kako će sjedište toga suda biti u Banjoj Luci, što su predstavnici bošnjačkih stranaka najprije prihvatili. No, nakon očitog pritiska izvana i predomišljanja, bošnjačke stranke ponovno su počele inzistirati na Istočnom Sarajevu kao sjedištu toga suda. Ključni argument koji se nakon toga izvukao leži u ocjeni kako bi u tome slučaju čelnik Republike Srpske Milorad Dodik mogao kontrolirati rad toga suda i sudaca koji budu u njemu radili. Zanimljivo je kako takve teorije korespondiraju s početkom sudskog procesa protiv čelnika bosanskohercegovačkih Srba pred Sudom Bosne i Hercegovine koji sada ima prvostupanjsku i drugostupanjsku nadležnost. Srpska pak strana sumnja kako se zapravo zbog drugog utjecaja na rad toga suda i sudaca u Sarajevu ne dopušta uspostava prizivnog odjela koji bi imao drugostupanjsku nadležnost. Tako se na jednak način s podozrenjem može gledati na obje sudske instancije i njihovu "ovisnost" o vanjskim utjecajima, bilo da je u pitanju presuda protiv Dodika ili pak neki drugi predmet. No, ključno je da vlasti BiH imaju obvezu po presudi Ustavnoga suda zemlje, ali i uvjetima koje je postavila Europska komisija okončati ovaj posao i donijeti Zakon o sudovima. U kojemu se precizira sjedište prizivnog odjela, ali i njegove precizne nadležnosti koja kaznena djela procesuira.

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.