Hercegbosanska županija jedno je od područja s najvećim pritiskom planiranih i izgrađenih vjetroelektrana, a najveći problemi u tim postupcima odnose se na nedovoljne procjene utjecaja, nedovoljnu uključenost javnosti i nejasnu procjenu posljedica za lokalne zajednice, rečeno je na radionici održanoj u Livnu.
Radionicu pod nazivom "Studije utjecaja na okoliš za vjetroelektrane - najčešće pogreške, posljedice i preporuke" organizirao je Centar za okoliš.
Kako je u uvodu rekla Nataša Crnković iz Centra za okoliš, radionica je organizirana kao nastavak aktivnosti vezanih uz Livanjsko polje i druga krška područja, ali i kao dio projekta usmjerenog na energiju vjetra u Republici Srpskoj i Hercegbosanskoj županiji, koji je izdvojen zbog velikog broja planiranih i izgrađenih projekata energije vjetra.
Prvi dan radionice bio je namijenjen predstavnicima županijskih i federalnih institucija uključenih u izdavanje okolišnih dozvola, predstavnicima investitora i konzultantskih tvrtki koje izrađuju studije utjecaja na okoliš. Drugog dana prisustvovali su predstavnici organizacija civilnog društva, lokalnih inicijativa i građani iz HBŽ-a koji prate postupke vezane uz koncesije, prostorno planiranje i okolišne dozvole za vjetroelektrane.
Centar za okoliš naglasio je da njihov stav nije protivljenje energiji vjetra kao obnovljivom izvoru energije, već upozorenje da se takvi projekti moraju vrednovati od slučaja do slučaja, uz kvalitetnu ekspertizu, pravne procedure i pravovremeno uključivanje lokalnih zajednica.
Javnost mora biti uključena već u prethodnu procjenu
Govoreći o pravnim mogućnostima sudjelovanja javnosti, odvjetnica Sonja Kosanović iz Aarhus centra Banja Luka objasnila je da se postupak procjene utjecaja na okoliš može odvijati u dvije faze - prethodna procjena i, ako se utvrdi potreba, izrada studije utjecaja na okoliš.
Kosanović je upozorila da lokalne zajednice moraju biti uključene već u fazi prethodne procjene utjecaja na okoliš, koja se objavljuje na web stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma. U toj fazi javnost može dostaviti pisane komentare, a ako smatra potrebnim, može zatražiti i javnu raspravu.
Kako je pojasnila, javna rasprava u fazi prethodne procjene nije obvezna, ali nadležno ministarstvo je može organizirati ako procijeni da postoji veći javni interes. Zato je, istaknula je, važno da komentari budu pravovremeni, obrazloženi i potkrijepljeni konkretnim činjenicama.
Kosanović je dodala da se u praksi građani često javljaju tek kada prođe javni uvid, donesena je odluka ili kada mehanizacija izađe na teren, kada su mogućnosti utjecaja na postupak znatno ograničene.
Studije ne smiju biti samo formalnost
Dunja Delić iz Wise for Nature istaknula je stručne nedostatke u samim studijama, govoreći o najčešćim pogreškama u studijama utjecaja na okoliš za vjetroelektrane.
Kako je istaknula, kod takvih dokumenata često se postavlja pitanje rokova, opsega terenskog rada i stvarnog uključivanja stručnjaka u procjenu utjecaja na prirodu, krš, vode, krajolik, ptice i lokalno stanovništvo. Upozoreno je da nije dovoljno da stručnjaci budu navedeni samo formalno u dokumentaciji, već mora biti jasno tko je radio koje dijelove procjene i na temelju kojih podataka.
Delić je također ukazao na odgovornost nadležnih institucija, naglasivši da ministarstvo ne bi trebalo nekritički prihvaćati zaključke prethodnih procjena i studija koje su izradile konzultantske tvrtke, već ih mora profesionalno analizirati prije donošenja odluke.
Na radionici je posebno problematično bilo to što se, čak i za velike projekte vjetroenergije, odluka o potrebi za studijom ponekad temelji na prethodnoj procjeni, iako to nije isto što i studija utjecaja na okoliš. Kao komparativni primjer navodi se praksa iz Hrvatske, gdje je za određene veće projekte vjetroenergije obavezna izrada studije utjecaja na okoliš. Naloženo je da nadležna tijela u Federaciji Bosne i Hercegovine, posebno u slučaju velikih projekata i mogućeg kumulativnog utjecaja više vjetroelektrana na istom području, moraju jasno objasniti zašto upućuju ili ne upućuju projekt na daljnju procjenu utjecaja.
Sudionicima je ukazano da se slabosti takvih dokumenata često vide u općenitim formulacijama koje ne objašnjavaju stvarni utjecaj zahvata na prostor. Posebno problematično bilo je i pitanje stručne odgovornosti za konačne dokumente, kao i mogući sukob interesa u slučajevima kada iste ili srodne stručne kuće sudjeluju u izradi dokumentacije, a zatim i u praćenju ili provjeri provedbe mjera.
Više projekata mora se promatrati zajedno
Posebno je upozoreno da se projekti vjetroenergije u Hercegbosanskoj županiji ne smiju promatrati odvojeno jedan od drugoga, jer se veliki broj vjetroelektrana planira ili se već nalazi na istom području. U takvim okolnostima, rečeno je, nije dovoljno procijeniti samo utjecaj pojedinog projekta, već se oni moraju promatrati zajedno.
Ovaj pristup, kako je istaknuto, posebno je važan u krškim područjima, gdje intervencije mogu imati posljedice za vodu, tlo, ptice, krajolik i mjesta za gniježđenje. Upravo iz tog razloga, rečeno je na radionici, treba tražiti detaljniju procjenu za veće projekte i područja gdje se planira više vjetroelektrana, a ne zaustaviti se samo na općim zaključcima iz prethodne procjene.
Radionica je održana u sklopu projekta Navigator zelene agende, koji financijski podržava Europska unija, a događaj je sufinanciran kroz projekt "Očuvanje srca dinarskog krša: zaštita prirode i osnaživanje zajednica kao put do održivog upravljanja".