Liturgijsko slavlje biskupskoga ređenja, u kojemu će za vojnoga ordinarija u Bosni i Hercegovini biti zaređen mons. Miro Relota, održat će se u subotu 14. veljače,. u 10 sati u sarajevskoj prvostolnici – katedrali Presvetoga Srca Isusova, prenosi Radiopostaja Mir Međugorje.
Svečano euharistijsko slavlje i obred biskupskoga ređenja predvodit će vrhbosanski nadbiskup metropolit Tomo Vukšić, a suzareditelji će biti vrhbosanski nadbiskup emeritus kardinal Vinko Puljić te zagrebački nadbiskup i metropolit Dražen Kutleša.
Uoči ređenja, u programu Radiopostaje Mir Međugorje gostovao je preč. Ivan Rako, glavni ceremonijar, koji je kazao kako je sve spremno za subotnji događaj. Govoreći o biskupskom redu preč. Rako je istaknuo kako njegovi korijeni sežu u početke kršćanstva.
„Biskupi su nasljednici apostola i po njima se čuva neprekinuti apostolski kontinuitet Crkve. Trostruka je njihova zadaća: naučavati, posvećivati i upravljati Božjim narodom, ali je jako važno istaknuti da biskup nije samo upravitelj jedne biskupije, on je prije svega pastir. I u tome se vidi znak jedinstva mjesne Crkve s općom Crkvom i Petrovim nasljednikom“, rekao je preč. Rako.
Mons. Relota bit će zaređen za vojnog biskupa, službu koja ima svoje specifičnosti.
„Vojni ordinarij ima istu puninu sakramenta kao i svaki drugi biskup. Ono što je posebno jest područje njegove odgovornosti, on ne upravlja teritorijalnom biskupijom, nego osobnom crkvenom zajednicom koju čine pripadnici oružanih snaga, policije i s njima povezane službe i njihove obitelji. Stoga se njegova služba ostvaruje prvenstveno kroz duhovnu i moralnu pratnju ljudi“, rekao je preč. Rako dodajući kako se sami obred biskupskoga ređenja slavi u sklopu euharistijskoga slavlja te da je jedan od najsvečanijih obreda u Crkvi.
Podsjećanja radi, papa Lav XIV. je 21. studenoga 2025. imenovao fra Miru Relotu, svećenika Franjevačke provincije Bosne Srebrene na službu biskupa vojnog ordinarija. Mons. Relota je drugi vojni ordinarij u BiH, nakon što je 2011. službu prvog vojnog biskupa preuzeo mons. Tomo Vukšić.
Prijenos subotnjega ređenja realizira RTV Herceg Bosne, a moći će se pratiti i programu Radiopostaje Mir Međugorje.
Inače, uoči biskupskog ređenja imenovanog vojnog biskupa u BiH mons. Mire Relote Liturgijsko-organizacijski odbor objavio je tumačenje njegova biskupskog grba koje je objavila KTA:
"Iza štita nalazi se zlatni pastoralni križ, nadvišen zelenim galerom s po šest zelenih kićanki sa svake strane, što je znak biskupske službe. U dnu, na bijeloj vrpci, ispisano je geslo: SLUGA BOŽJEG MIRA. U plavom polju srebrni golub u letu drži u kljunu zlatnu maslinovu grančicu; na srebrnom vrhu štita desna ruka u boji kože i lijeva ruka odjevena, prekrižene, s otvorenim dlanovima i stigmama izlazeći iz oblaka stvaraju prirodni križ.
Polje štita je plavo, simbolizirajući neraspadljivost neba, ideala koji se uzdižu prema gore; predstavlja odvojenost od zemaljskih vrijednosti i uspon duše prema Bogu.
Golub s maslinovom grančicom u kršćanskoj heraldičkoj tradiciji simbol je pomirenog mira i novog početka, prema biblijskom osvrtu na priču o Noi. To ukazuje ne samo na odsutnost sukoba, nego na autentičan i djelotvoran mir, utemeljen na oprostu, pravdi i obnovi odnosa među ljudima.
U ovom grbu, golub se prvenstveno shvaća kao znak mira, u potpunosti u skladu s geslom „Sluga Božjeg mira“ i s franjevačkom inspiracijom. Zlatna maslinova grančica izražava mir kao božanski dar, dragocjen i neokaljan, povjeren čovjekovoj odgovornosti. Uzevši sve u cjelini, simbol evocira biskupski poziv da bude instrument pomirenja, dijaloga i jedinstva, u službi Boga i čovjeka.
Gornji dio štita u boji je srebra, koje u heraldici izražava transparentnost te se stoga odnosi na Istinu Evanđelja, onu Istinu koja oslobađa od pohlepe za posjedovanjem i od oholosti, usmjeravajući čovjeka na život u poniznosti, jednostavnosti i nesebičnom služenju braći i sestrama. To je također boja Pravde, shvaćene kao stvarnost koja stalno podsjeća na Boga, i kao pravilo osobnog djelovanja i odnosa s drugima. U ovom kontekstu, odjekuje Kristova poruka: „Ja sam put, istina i život“ (Iv 14,6), čineći vrh štita znakom duhovnog usmjerenja i evanđeoske vjernosti.
Ove vrline duboko su karakterizirale život svetog Franje Asiškog, osnivača Reda manje braće, kojem pripada fra Miro Relota. Njegova karizma predstavljena je simbolom prekriženih ruku Krista i Sveca na križu, postavljenim na vrhu grba, kao svjedočanstvo transparentnog, pravednog života, u potpunosti posvećenog Bogu i svojoj braći.
Na traci ispod štita nalazi se ispisano biskupsko geslo SLUGA BOŽJEG MIRA. Inspirirano je molitvom svetoga Franje Asiškog te izražava biskupov identitet kao sluge Božjeg i mira. Franjevački mir shvaća se kao Božji dar i zadatak povjeren onima koji žive Evanđelje s poniznošću, krotkošću i u duhu bratstva. Geslo tako sažima cijeli duhovni i pastoralni program grba: biskupska služba ukorijenjena u franjevačkoj duhovnosti i usmjerena na izgradnju mira, pomirenja i jedinstva među ljudima".