Njemačka razmatra velike promjene u sustavu takozvanih 'minijobova', a prijedlozi stručne komisije savezne vlade mogli bi značajno promijeniti način na koji milijuni građana rade i planiraju svoju financijsku budućnost. Ključna ideja reforme je ukidanje posebnog statusa minijobova i njihovo postupno uključivanje u obvezno mirovinsko osiguranje. Time se otvara važno pitanje za velik broj radnika, a to je hoće li im nove mjere osigurati veću mirovinu u budućnosti ili će im istodobno smanjiti mjesečna primanja koja danas koriste za pokrivanje životnih troškova.
Mnogi radnici u Njemačkoj oslanjaju se na minijobove kao dodatni izvor prihoda zbog rasta troškova života, piše Fenix. Primjerice, Adrian iz Münchena, koji radi 42 sata tjedno kao kućepazitelj u sportskom klubu, unatoč stalnom zaposlenju traži dodatni posao jer su cijene svakodnevnih proizvoda znatno porasle, dok plaće uglavnom stagniraju. Za takve radnike minijobovi nisu samo dodatak, nego često nužnost za normalno funkcioniranje kućnog budžeta.
Trenutačno je kod minijobova dopuštena zarada do 603 eura mjesečno, odnosno 7.236 eura godišnje, uz mogućnost kratkotrajnog rada do tri mjeseca ili 70 radnih dana godišnje. Većina takvih poslova ne uključuje klasične socijalne doprinose, iako su formalno uključeni u mirovinski sustav, uz mogućnost izuzeća od plaćanja doprinosa.
Stručna komisija sada predlaže ukidanje posebne kategorije minijobova i njihovo automatsko uključivanje u zakonsko mirovinsko osiguranje, uz iznimku za učenike i učenice. Uz to, predlažu se i šire reforme mirovinskog sustava, uključujući povezivanje dobi za umirovljenje s očekivanim životnim vijekom, ukidanje tzv. mirovine sa 63 godine te provedbu ukupno 33 mjere. Ministrica rada Bärbel Bas ističe kako se svi prijedlozi moraju promatrati kao cjelina.
Kritičari upozoravaju da dugoročni rad isključivo kroz minijobove može dovesti do vrlo niskih mirovina, a posebno ističu da su žene češće pogođene ovim oblikom zaposlenja. Prema podacima, oko 14 posto žena i 8 posto muškaraca radi isključivo u minijobovima, dok dodatni rad uz glavni posao obavlja oko 12 posto žena i 10 posto muškaraca.
S druge strane, mnogi sektori snažno ovise o minijobovima. U Bavarskoj ih koristi gotovo 1,5 milijuna ljudi, posebno u ugostiteljstvu i čišćenju, gdje čine važan dio radne snage. Poslodavci upozoravaju da bi ukidanje takvog modela otežalo organizaciju rada, osobito u poslovima koji zahtijevaju samo nekoliko sati tjedno. Zbog toga se rasprava svodi na dilemu između trenutačne zarade i buduće sigurnosti. Dok jedni radnici minijob koriste za dodatne troškove, od godišnjeg odmora do štednje, drugi upozoravaju da bi današnje odricanje od doprinosa moglo značiti slabiju mirovinu u budućnosti.