Polarni vrtlog, golemi vrtlog vjetrova koji zadržava hladan zrak iznad Sjevernog pola, ove se godine raspao ranije nego ikad, otkad postoje mjerenja. Ta je pojava novi meteorološki ekstrem u godini u kojoj se diljem svijeta ruše rekordi temperature mora i zraka. Ovakav raspad može donijeti vrlo hladno i suho vrijeme u Europu, Sjevernu Ameriku i sjevernu Aziju. Znanstvenici ipak upozoravaju da su ovaj put posljedice neizvjesne upravo zato što se sve dogodilo tako rano u sezoni.
"Ovo je možda još jedan primjer, ili simptom, Zemljinog sustava koji radi stvari koje prije nismo vidjeli", rekao je Tim Stockdale, glavni znanstvenik Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze. Dodao je da to pojačava dojam kako klimatski sustav ulazi u nepoznato područje, što otežava predviđanja. Vjetrovi polarnog vrtloga, koji u stratosferi na visini od 10 do 50 kilometara inače pušu prema zapadu, ovog su tjedna promijenili smjer. To se dogodilo više od dva tjedna ranije od dosadašnjeg rekorda, 28. studenoga, zabilježenog 1968. i ponovno 2025. godine. Podaci sežu do 1958. godine. Uzrok je pojava poznata kao naglo stratosfersko zagrijavanje, kada temperature u tom dijelu atmosfere naglo porastu, piše Financial Times.
Prema podacima europskog programa Copernicus prošli je mjesec bio najtopliji listopad u povijesti mjerenja. Istraživači ističu da je raspad vrtloga još jedna prekretnica u eri zagrijavanja klime i neobičnih atmosferskih pojava, među kojima je i rekordno snažan El Niño u Tihom oceanu. Britanski meteorološki zavod govori o „intrigantnoj vezi“ između tih dviju pojava. Tijekom El Niña ocean u tropskom Pacifiku oslobađa toplinu koja putuje kroz atmosferu i može izazvati naglo stratosfersko zagrijavanje i oluje na udaljenim područjima.
Raspad polarnog vrtloga i prodor arktičkog zraka u prošlosti su često donosili ekstremnu hladnoću. Tako je bilo sa 'Zvijeri s Istoka', koja je početkom 2018. zaledila središnju i zapadnu Europu. Ranije ove godine sličan događaj donio je New Yorku jednu od najoštrijih zima u više od stoljeća. Znanstvenici zasad ne mogu sa sigurnošću reći hoće li se to ponoviti.
Scott Osprey s Nacionalnog centra za atmosferske znanosti i Sveučilišta u Oxfordu objašnjava da su posljedice nejasne jer se sve dogodilo tako rano. Na početku zime arktički zrak još nije hladan kao što će biti u kasnijim mjesecima. "Međutim, to bi moglo dovesti do uvjeta pogodnih za snijeg u nadolazećim tjednima", rekao je Osprey. Upozorio je da bi kasnije tijekom zime moglo biti još iznenađenja, osobito ako dođe do drugog naglog zagrijavanja stratosfere.
Raspad vrtloga može donijeti i suše vrijeme u sjevernijim krajevima. To možda zvuči privlačno, ali može stvoriti probleme poljoprivredi i akumulacijama koje se nakon vrućeg ljeta moraju ponovno napuniti. Regan Mudhar, istraživačica sa Sveučilišta u Lausannei, kaže da polarni vrtlog punu snagu obično dostiže krajem prosinca ili početkom siječnja. "Utjecaj ovih događaja može trajati tjednima do mjesecima i utjecati ne samo na Europu već i na Sjevernu Ameriku i sjevernu Aziju“, rekla je.