Veganstvo nije samo način ishrane, to je pokret koji podrazumijeva ishranu na bazi biljaka i sjemenki, brigu o okolini, razvijanje ekološke svijesti, ali i nenošenje odjeće od krzna i kože.
Ljudi postaju vegani iz mnogih razloga, a pored brige za životnije i okolinu, neki se na taj korak odluče zbog zdravlja ili duhovnosti.
Vlasnica jedinog veganskog restorana u Bosni i Hercegovini Maja Pilav u razgovoru za Fenu, povodom 1. studenog, Svjetskog dana veganstva, poručuje kako je veganstvo stil života. Veganska hrana, pojašnjava, zasniva se na konzumiranju raznih vrsta voća, povrća i sjemenki, a kao zamjena za mlijeko životinjskog porijekla mogu se koristiti bademovo, lješnjakovo, kokosovo, zobeno te mlijeko od indijskih oraha i konoplje.
Obilježavanje Svjetskog dana veganstva utemeljila je 1994. godine Louise Wallis, tadašnja predsjednica britanskog Veganskog društva, kako bi se skrenula pozornost na suosjećanje prema životinjama te da bi se promicali etički, zdravstveni i ekološki aspekti veganstva.
Pilav naglašava da se na tanjuru u njenom restoranu ne mogu naći rafinirani šećer ni ulje, te da se većina slanih jela pravi od sirovih namirnica i bez glutena. Nude i veliki i izbor kolača i sladoleda bez šećera, a kao zamjenu koriste hurme, jer su najzdravije, a ponekad kokosov šećer ili javorov sirup.
- Cilj nam je bio služiti zdraviju hranu, te gostima dokazati da i jako zdravo može biti i jako ukusno - poručila je Pilav.
Tvrdi kako se sve veći broj ljudi u BiH odlučuju na tu vrstu ishrane, zbog stila života ili u krajnjem slučaju zbog bolesti. Smatra, međutim, da je ponuda za vegane vrlo slaba u BiH, ali je raduje što su većina gostiju u njenom restoranu iz BiH, a vrlo malo stranci, te joj to ulijeva optimizam.
Maja je vegan već 14 godina i navodi kako se svaki dan osjeća bolje, energičnije, svjesnije i raspoloženije.
Termin vegan osmislio je osnivač Veganskog društva SAD Donald Votson. Odabrao je prva i posljednja slova riječi "vegetarian" (vegetarijanac) čime je naglasio razliku između te dvije grupe.