Administracija Sjedinjenih Američkih Država pozvala je i vlasti Bosne i Hercegovine da se priključe njihovoj globalnoj akciji kojoj je cilj slabljenje Međunarodnog kaznenog suda (ICC), doznaje Večernji list.
Radi se o identičnoj poruci, svojevrsnom zahtjevu kojim bi se ovoj instituciji narušila vjerodostojnost, čak i unatoč tome što SAD nije dio ovoga UN-ova mehanizma. Put do ostvarenja toga cilja je povlačenje potpore Rimskome statutu, čime se zapravo odbija postupanje po nalozima ove institucije.
Pritisci Washingtona
Međunarodni kazneni sud predstavlja neku vrstu “nadgradnje” vježbanja međunarodne pravde na Međunarodni kazneni tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY), a neki vjeruju i ispisivanja povijesti, što jedno s drugim nema nikakve veze, osim ako se te presude politički ne zloporabe. A zlorabljuju, i to teško.
Upravo su američka te neke druge velike administracije, poput Ujedinjenog Kraljevstva, ključno oblikovale rad ICTY-ja te kasnije MICT-a, odnosno IRMCT-a, pa su svjesne da i ICC može postati alat protiv njihovih interesa. Ne samo u SAD-u nego i globalno. Kao i njihovih saveznika.
Američki zahtjev prema saveznicima dio je šire kampanje protiv Međunarodnog kaznenog suda o kojoj su posljednjih mjeseci izvještavali brojni svjetski mediji. Reuters je pisao o diplomatskim pritiscima Washingtona prema državama koje surađuju s ICC-om, dok je Associated Press izvještavao o nastojanjima američke administracije da potakne države na udaljavanje od Rimskog statuta.
Prema tim izvješćima, Washington smatra da je ICC prekoračio svoje ovlasti te upozorava na mogućnost politički motiviranih postupaka protiv državljana država koje nisu članice Suda. Američka administracija od saveznika traži da preispitaju odnos prema toj instituciji, uključujući mogućnost povlačenja iz Rimskog statuta.
Posebnost američkog odnosa prema ICC-u jest činjenica da SAD nikada nije postao član tog suda. Rimski statut usvojen je 1998. godine, a iako ga je administracija Billa Clintona potpisala posljednjeg dana 2000. godine, dokument nikada nije ratificiran u američkom Senatu.
Ključni trenutak dogodio se 6. svibnja 2002. godine kada je administracija Georgea W. Busha obavijestila Ujedinjene narode da SAD ne namjerava postati stranka Rimskog statuta. Washington je time povukao svoj potpis i uklonio mogućnost da se smatra državom koja će pristupiti ICC-u. Nakon toga SAD je sklapao i bilateralne sporazume s drugim državama kojima je pokušavao spriječiti izručenje američkih državljana Sudu.
Vrući krumpir za novu vlast
U pozadini američkog odnosa prema ICC-u nalazi se i iskustvo s međunarodnim kaznenim institucijama koje su nastale nakon ratova devedesetih. ICTY je osnovan 1993. godine za procesuiranje ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije, a nakon njegova zatvaranja dio poslova preuzeo je MICT/IRMCT.
Rad ICTY-ja godinama je bio predmet političkih rasprava i različitih ocjena, posebice na prostoru bivše Jugoslavije. Dio javnosti smatrao je da međunarodna pravda nije jednako tretirala sve strane u sukobima, dok su drugi isticali da je Sud otvorio niz postupaka protiv političkih i vojnih dužnosnika različitih naroda.
Prema informacijama Večernjeg lista, o američkom prijedlogu u institucijama BiH nije se raspravljalo niti je zauzet službeni stav.
Pitanje bi novu vlast moglo dočekati kao vrući krumpir, no nije isključeno ni da bi se odlazeća vlast u tehničkom mandatu mogla pokušati odrediti prema tom pitanju, osobito ako bi procijenila da je to jednostavniji potez. I što je najvažnije, ne zamjeriti se administraciji u Washingtonu.