Početkom milenija bilo je nekoliko tvrtki na jugu Hercegovine koje su se bavile proizvodnjom loznih cijepova, već desetak godina taj važan posao za domaće vinogradarstvo spao je samo na jednu - Dominant iz Gabela Polja.
Zahtjevna proizvodnja
Štoviše, od upućenijih u tu branšu doznali smo kako je to i jedina veća tvrtka u cijeloj BiH. Kakvo je stanje u toj oblasti, pitali smo ing. Slavka Kordu, direktora tvrtke Dominant.
- Proizvodnja loznih cijepova naša je tradicija, ali moram priznati da je sve teža, sve zahtjevnija s obzirom na to da nemate više dovoljno iskusnih radnika. Sad su to priučeni sezonci i “dnevničari”, pa ne znam dokle će ići. To je zahtjevna proizvodnja koja u ovakvim uvjetima dolazi svome kraju - kaže ing. Korda te razlaže:
- Upravo završavamo klasiranje ovogodišnje proizvodnje koju smo u ožujku kalemili i spremna je za isporuku. Predstoji još parafiranje i pakiranje u boksove po kupcima, čime je spremna za sadnju. Kad završimo i čim kiše stanu, počinjemo proizvodnju za ovu godinu, skidamo pupove koje pripremamo za kalemljenje, skidamo lozne podloge koje su sada u polju. Predaha nema, čim završimo jedan ciklus započinjemo drugi. Cijela operacija - od pripreme do isporuke, sadnje i naplate - traje otprilike godinu i pol dana.
- Kakva je situacija s cijenom i troškovima proizvodnje?
- U tom grmu i leži zec, nekad davno, kada sam je počeo raditi, 1982. godine, bila su tri kilograma grožđa jedna sadnica loze, sad je skuplji kilogram bijelog grožđa nego jedna sadnica koja je na veliko bila ugovorena na 2,50 KM, mislim da će sada u prodaji biti tri marke plus PDV. Dnevnice radnika postaju nemoguće u odnosu na tu proizvodnju, a sami proces proizvodnje zahtijeva puno ručnog rada, tako da isplativost postaje upitna.
- S obzirom na to da je radna snaga ključni element, kako dalje, ima li poticaja?
- Poticaji postoje, 50 - 70 feninga s razine Federacije i Županije, što po jednoj sadnici loze nije mali iznos. Postoje poticaji, ali sve zajedno nije dovoljno s obzirom na ovu drugu problematiku koja je dovela do toga da ne možete pratiti proizvodnju. Mislim sigurno da smo posljednji proizvođač loznih cijepova u Federaciji BiH. Koliko znam, oko Banje Luke postoje neki manji proizvođači, 10.000 - 20.000 loznih cijepova, i to je to što se tiče BiH.
Bolest vinove loze
- Što ako prestane s radom, a u planovima stoji da Hercegovina treba imati 10.000 hektara vinograda?
- Ne znam, moram priznati da su se pojavili Talijani i Slovenci kako je kriza vinogradarstva u Francuskoj, gdje vinograde maksimalno krče, nemaju dovoljno kupaca pa su se bacili na naše tržište. Već su nekoliko godina prisutni. Puno kaleme pošipa, žilavke, plavca maloga, grka…, znam to jer im jedan dio pupova isporučujemo. Oni diktiraju cijenu, relativno je povoljna, po 1,70 KM Talijani prodaju lozne cijepove za Hercegovinu. Na to, dok se doveze i podmire PDV i ostali troškovi, to je oko 3,50 KM. Mi smo u rangu s njima, međutim, njihova država daje veće poticaje za tu proizvodnju nego naša.
- U prošlosti kupnja sadnog materijala sa strane nije bila sretno rješenje?
- To je jako dobro pitanje s obzirom na to da su ti proizvođači iz Italije do sada bili prisutni u Istri, sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji te su donijeli jako puno nesreće i nevolje sa žuticom vinove loze koja je sada otprilike u rangu filoksere početkom dvadesetog stoljeća.
Ta žutica pravi isti problem kao početkom dvadesetog stoljeća filoksera. Bojim se, s obzirom na to da je žutica prisutna u sjevernoj Italiji, da već pravi probleme u Istri, mislim da bi nam mogli donijeti nesreću. Mi smo sada čisti od žutice vinove loze koju prenosi američki cvrčak, ali pitanje je do kada.
Jasno, zbog sadašnjosti i budućnosti vinogradarstva i vinarstva u Hercegovini domaći su proizvođači nužni, bilo da je riječ o za sada jedinoj tvrtki ili nekim novim.