Iako je ljeto stvoreno za uživanje, ni u ovo doba godine ne bismo smjeli zaboraviti na zdravlje: osobito na kronične bolesti.
Osim toga, iz godine u godinu valja naglasiti važnost najjednostavnije rečeno „za ljeto specifičnih bolesti“, primjerice opekotina od sunca, alergijskih reakcija i crijevnih oboljenja.
Crijevne bolesti
Akutne crijevne bolesti su među najčešćim zaraznim bolestima u svijetu, njihova najveća pojavnost je upravo ljeti. Najčešće od njih nazivamo ih prema njihovim uzročnicima: kampilobakterioze i salmoneloze, ali i brojne druge bakterije.
Salmonele su gram-negativne štapićaste bakterije rasprostranjene širom svijeta (u tlu, vodi, probavnom sustavu domaćih i divljih životinja, gmazova, ptica i insekata). One su termolabilne pa se pri korištenju primjerice mikrovalne pećnice uništavaju nakon 3 minute na 80 stupnjeva Celzijusa.
Mjesto na kojem salmonele ulaze u organizam je probavni sustav (feko-oralni način prijenosa). Izvori infekcije su voda (onečišćena fekalijama), školjke (zbog kontaminirane vode), mlijeko i mliječni proizvodi (zbog neadekvatne pasterizacije, nestručnog rukovanja i sl.), jaja, meso i mesni proizvodi (zbog kontaminacija tijekom obrade). Uzročnici se iz stolice mogu dalje prenijeti hranom i vodom.
Budući da su kliconoše i bolesnici važan izvor infekcije, ne bi smjeli rukovati hranom i trebaju se strogo pridržavati higijenskih mjera. Salmoneloze, ali i kampilobakterioze se klinički manifestiraju kao: gastroenteritis uz febrilitet, a u najgorem slučaju septički sindrom. Liječenje blažih oblika je simptomatsko u vidu nadoknade izgubljene tekućine i elektrolita dok se antibiotska osim u najtežim slučajevima ne preporučuje jer može produžiti bolest i uzrokovati kronično stanje.
U cilju prevencije crijevnih infekcija od velike je važnosti pridržavanje tek osnovnih mjera za sprečavanja prijenosa infekcije: temeljito i redovito pranje ruku, termička obrada hrane, temeljito pranje voća i povrća.
Post COVID-19
Specifična epidemiološka situacija koja nas je pratila skoro pune protekle dvije godine, i velikom broju ljudi koju preboljeli COVID-19 infekciju, te još većem broju koji čekaju vakcinaciju, a pri visokim temperaturama svakako nalaže poseban oprez.
Oni koji su preboljeli COVID-19 infekciju zasigurno (a ovisno o vremenu kada su istu preboljeli) za sobom nose posljedice u vidu kroničnog i pojačanog umora, ali neki i otežanog disanja što zatvara krug prema kroničnom i pojačanom umoru. Osim toga, u takvih je osoba zasigurno imunološki odgovor organizma „pomaknut“ najvjerojatnije hipoaktivnosti ali u nedostatku saznanja o samom virusu nemožemo isključiti ni hiperreaktivnost imnunološkog odgovora, kao ni tzv. „križne reakcije“ prepoznavajući vlastite organe kao strane čime bi vodili u autoimune bolesti i stanja ili pak njihovo pogoršanje.
Iz toga su razloga i otvorene i dobro funkcioniraju post-COVID 19 ambulante gdje se takvi bolesnici prate. Za sve one koji su preboljeli COVID-19 infekciju kako u lakšem, tako i u težem obliku vrijede donekle slična pravila: ne preporuča se raditi teže fizičke poslove, već postepeno vraćati kondiciju laganim šetnjama i razgibavanjem u prirodi, a naravno, sukladno mogućnostima; ovisno o težini oboljenja, ali i dobi i komorbiditetima bolesnika nije moguće propisati jedinstvenu formulu, tako da je bitno istaknuti da svaki pojedinac ukoliko se želi vratiti u tjelesnu formu prije COVID-a treba „slušati“ svoje tijelo i mogućnosti te tako postepeno ići ka oporavku.
S druge strane, neću preskočiti ni napomenuti dobrobit morskog zraka za sve one koji imaju prilike boraviti u mjestima uz more. Naime, morsko isparavanje je gotovo najbolje inhalacijsko sredstvo za olakšavanje disanja, odnosno doprinosi prohodnosti dišnih puteva, a upijanje D vitamina kroz kožu (koji je za napomenuti pak steroidni hormon koji ostvaruje brojne povoljne učinke na stanice ne samo kortiju, već dojki, crijeva, ali važno je napomenuti, smanjuje i upalni odgovor, odnosno, „umiruje“ imunološki sustav.