Pojednostavljivanje izdavanja radnih dozvola strancima u Federaciji Bosne i Hercegovine otvorilo je pitanje kako razlikovati stvarni nedostatak radnika od nemogućnosti poslodavaca da zaposle domaće kandidate zbog ponuđenih plaća i uvjeta rada. Poslodavci upozoravaju da evidencije nezaposlenih ne pokazuju stvarnu raspoloživost radne snage, dok sindikat smatra da se iza dijela nepopunjenih radnih mjesta kriju primanja nedovoljna za dostojanstven život.
Federalni zavod za zapošljavanje ne raspolaže konkretnim podacima koji bi pokazali koliko poteškoćama pri zapošljavanju pridonose visina plaće i uvjeti rada, a koliko nedostatak odgovarajućih znanja i vještina. Istodobno, pripremljen je prijedlog liste deficitarnih zanimanja za 2027. godinu, za koja bi se radne dozvole izdavale bez pojedinačne provjere evidencije nezaposlenih.
Pravilnik o postupku i proceduri izdavanja radne dozvole 2. studenoga potpisao je donedavni federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić. Prema priopćenju Ministarstva, njime se detaljnije uređuju dokumentacija, postupanje nadležnih službi i rokovi, uključujući donošenje rješenja najkasnije 30 dana od podnošenja potpunog zahtjeva.
Izostavljanje provjere evidencija odnosi se na zanimanja koja budu utvrđena kao deficitarna posebnom odlukom, donesenom u skladu sa Zakonom o zapošljavanju stranaca.
Iz Federalnog zavoda za zapošljavanje za Fenu navode da je prijedlog liste za 2027. godinu pripremljen i dostavljen Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike radi pribavljanja suglasnosti. Korišteni su podaci o broju i strukturi nezaposlenih, očitovanja županijskih službi i iskazane potrebe poslodavaca.
Pomoćnik ministra za rad, zapošljavanje i zaštitu na radu Ernis Imamović kazao je da u vrijeme davanja izjave odluka još nije bila donesena, iako je rok za njezino donošenje za narednu godinu bio 30. listopada.
"Zakonske izmjene koje predviđaju tu odluku stupile su na snagu u svibnju, a Zavod je u proteklim mjesecima radio na njezinoj pripremi sa županijskim službama. Ministarstvo je zatražilo da se pribave svi potrebni podaci i završi propisana procedura, uključujući konzultacije s Ekonomsko-socijalnim vijećem za područje Federacije BiH, nakon čega slijedi konačno davanje suglasnosti", kazao je Imamović za Fenu.
Imamović objašnjava da se stanje i potrebe procjenjuju za područje svake županijske službe. Zakonski kriteriji obuhvaćaju zanimanja koja nedostaju, odnosno za koja nije moguće osigurati zapošljavanje osoba s evidencija, potrebe strateških i investicijskih projekata te druge okolnosti važne za gospodarski rast i održivi razvoj.
"Za ona zanimanja koja budu propisana kao deficitarna neće se provoditi posebna provjera evidencije nezaposlenih osoba", rekao je Imamović.
Dodao je da su u prijedlogu u koji je Ministarstvo imalo uvid zastupljena i složena zanimanja koja zahtijevaju posebno obrazovanje. Prema informacijama kojima Ministarstvo raspolaže, strani radnici se na ta zanimanja dosad uglavnom nisu ni zapošljavali.
Iz Zavoda navode da isto zanimanje može biti deficitarno u jednoj županiji, a u drugoj ne mora biti. Odluka se donosi za svaku narednu godinu, uz obvezu kontinuiranog praćenja tržišta rada i izmjena u skladu s potrebama. Fiksni rokovi za ažuriranje tijekom godine nisu propisani.
Istraživanje tržišta rada koje je Zavod proveo krajem 2025. pokazalo je da su među najtraženijim zanimanjima u 2026. trgovci, operateri u pozivnim centrima, šivači, vozači kamiona, konobari, bravari, pomoćni radnici u proizvodnji, krojači, skladištari i kuhari.
Traže se i zavarivači, tesari, strojarstveni tehničari, CNC operateri, stolari, komercijalisti, zidari i armirači. Među zanimanjima s višom i visokom stručnom spremom izdvajaju se informatičari, ekonomisti, magistri farmacije, programeri i inženjeri elektrotehnike.
Iz Zavoda očekuju da slična zanimanja ostanu tražena i u narednom razdoblju. U odgovoru, međutim, nisu dostavili tražene podatke o broju osoba tih zanimanja na evidencijama nezaposlenih.
Predsjednik Udruge poslodavaca u FBiH Nihad Imširović kaže da su ciljane konzultacije s članicama pokazale nedostatak kadra različitih kvalifikacija. Udruga je, navodi, uz podršku Međunarodne organizacije rada provodila i istraživanja tržišta rada, o čijim je rezultatima izvijestila nadležne.
Poslodavci predlažu da se pri izradi liste razmotre, između ostalih, inženjeri građevinarstva, strojarstva i elektrotehnike, arhitekti, stručnjaci zaštite na radu i zaštite od požara te IT stručnjaci. Među ostalim zanimanjima izdvajaju građevinske i geodetske tehničare, električare, rukovatelje strojevima, vozače, obrtnike te radnike u proizvodnji, trgovini, ugostiteljstvu i turizmu.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović podupire učinkovitiju administraciju, ali smatra da prije olakšavanja zapošljavanja stranaca treba pouzdano utvrditi zašto poslodavci ne uspijevaju angažirati domaće radnike.
"Osoba koje traže posao ima mnogo, međutim, problem leži u činjenici da poslodavci nisu spremni ponuditi plaću radniku koja bi mu omogućila da dostojanstveno živi", smatra Kurtović.
Kao primjere izdvaja građevinarstvo, ugostiteljstvo i trgovinu, gdje se, prema njegovoj ocjeni, nedostatak radnika često pojavljuje uz ponude minimalne ili tek nešto više plaće.
Navodi da radnici danas pažljivije procjenjuju primanja, prijavu i druge uvjete rada te da je njihovo odbijanje nepovoljnih ponuda legitimno.
"Raduje nas da su i radnici počeli cijeniti sebe i svoj rad", rekao je Kurtović za Fenu.
Smatra da poslodavci trebaju izdvojiti dio dobiti za zadržavanje postojećih i zapošljavanje novih radnika. U suprotnom, upozorava, radnici nastavljaju odlaziti u zemlje u kojima mogu ostvariti bolja primanja i profesionalno napredovati.
Kurtović se zalaže za povećanje najnižih plaća prema stručnoj spremi, navodeći kao neprihvatljiv primjer ponudu od 1.027 KM osobi s visokom stručnom spremom.
Traži i da sindikat bude prihvaćen kao istinski socijalni partner u utvrđivanju deficitarnih zanimanja. Upozorava da se procjena nedostatka radnika ne smije prepustiti isključivo volji poslodavaca.
Prema postupku koji opisuje Zavod, odluku o deficitarnim zanimanjima donosi ta institucija, nakon konzultacija s Ekonomsko-socijalnim vijećem i uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
Imširović navodi da se na evidencijama nezaposlenih nalazi oko 260.000 osoba, ali tvrdi da taj broj ne predstavlja stvarno raspoloživu radnu snagu.
Prema ocjeni Udruge, značajan broj osoba prijavljen je prvenstveno radi zdravstvenog osiguranja i određenih socijalnih prava, dok tvrtke teško pronalaze potrebne radnike.
"Problem nedostatka radne snage u Federaciji BiH ne može se promatrati samo kroz broj osoba koje se nalaze na evidencijama službi za zapošljavanje", naveo je Imširović.
Udruga zato zagovara razdvajanje evidencija aktivnih i pasivnih tražitelja posla. Imširović kaže da novi zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, na kojem se radilo pod vodstvom resornog ministarstva, nije dobio političku podršku u Parlamentu FBiH.
Imširović ističe da poslodavci rješenje prvenstveno vide u angažiranju domaćih radnika, a zapošljavanje stranaca smatraju alternativom kada potrebne radne snage nema na domaćem tržištu. Prema njegovim navodima, broj izdanih radnih dozvola strancima ne doseže ni jedan posto ukupnog broja radnika u FBiH.
Udruga pozitivnim smatra izostavljanje provjere evidencija za zanimanja koja budu proglašena deficitarnim, kao i najavljeni rok od 30 dana za donošenje rješenja.
Ipak, konačnu ocjenu novih procedura vezuje za uvid u tekst pravilnika, posebno u obveze nostrifikacije diploma i drugih dokaza o kvalifikacijama stranih radnika.
Imširović upozorava da bi zadržavanje administrativnih prepreka u tom dijelu, posebno kod nekvalificiranih i kvalificiranih radnika, moglo ograničiti učinak drugih pojednostavljenja.
"Naš stav je da svaka izmjena treba imati za cilj stvarno pojednostavljivanje postupka, a ne samo formalno skraćivanje pojedinih rokova, uz zadržavanje drugih administrativnih prepreka", naveo je.
Na pitanje što su poslodavci spremni ponuditi domaćim radnicima, kaže da su spremni na značajnija povećanja plaća, ali ih uvjetuje jačanjem poslovnog okruženja.
Među potrebnim mjerama izdvaja smanjenje doprinosa i parafiskalnih nameta, predvidivije troškove energije i komunalnih usluga, suzbijanje sivog tržišta rada i učinkovitije upravljanje javnim sredstvima. Smatra da odgovornost za rješavanje problema trebaju podijeliti vlasti, poslodavci i sindikati.
Iz Zavoda naglašavaju da domaći kandidati zadržavaju prednost kada je provjera evidencije obvezna. Radna dozvola strancu ne može se izdati ako na evidenciji prema sjedištu poslodavca postoji nezaposlena osoba koja ispunjava tražene uvjete, osim ako odbije zaposlenje.
"Provjeravaju se stručna sprema, znanja i kvalifikacije potrebne za konkretno radno mjesto, koje poslodavac treba navesti u zahtjevu. Za radna mjesta s visokom stručnom spremom provjera tržišta rada provodi se na razini Federacije BiH. Odbijanje mora biti dokumentirano u predmetu, dok Zakon ne propisuje poseban obrazac ni jedinstvenu klasifikaciju razloga odbijanja", navode iz Zavoda.
Iako nemaju konkretne podatke o razlozima neuspjelog zapošljavanja, iz Zavoda kažu da komunikacija sa županijskim službama i poslodavcima pokazuje da plaće, uvjeti rada i raspoložive vještine značajno utječu na odluke o zaposlenju.
Govoreći o zaštiti zaposlenih, Kurtović traži jačanje inspekcijskih kapaciteta i redovite kontrole kako bi domaći i strani radnici u praksi imali jednak tretman.
Odbacuje nedostatak novca kao dovoljan razlog za izostanak jačanja inspekcija, smatrajući da bi učinkovitiji nadzor istodobno mogao povećati priljev sredstava u proračune.
Iz Zavoda navode da je programom "Obuka i rad kod poznatog poslodavca 2025" obuhvaćeno blizu 250 osoba. Obuka je organizirana za konkretno radno mjesto, u stvarnom poslovnom okruženju, uz mogućnost zapošljavanja nakon njezina završetka.
Program "Obuka za tržište rada 2025" obuhvatio je 1.121 nezaposlenu osobu, kojoj je vaučerima omogućeno stjecanje dodatnih znanja i vještina. Žene su činile 90 posto sudionika, a mladi do 30 godina 49 posto. Uvjet za uključivanje bio je izrađen individualni plan zapošljavanja.
Isti programi provode se i tijekom 2026., a rezultate Zavod najavljuje za početak naredne godine.
Za programe zapošljavanja, samozapošljavanja i obuka u ovoj godini osigurano je više od 100 milijuna KM, uz očekivani obuhvat oko 11.000 nezaposlenih.
Evaluacije ranijih programa, prema podacima Zavoda, pokazuju da između 50 i 70 posto korisnika, ovisno o programu, ostaje zaposleno nakon isteka sufinanciranja zapošljavanja ili samozapošljavanja. Nisu, međutim, dostavljeni izdvojeni podaci o tome koliko se polaznika navedenih obuka zaposlilo.
Poslodavci zagovaraju da se osposobljavanje planira prema konkretnim potrebama tvrtki i promjenama u gospodarstvu, uz suradnju službi za zapošljavanje i obrazovnog sustava. Sindikat, istodobno, inzistira da prilike za zapošljavanje moraju pratiti plaće i uvjeti zbog kojih će domaći radnici odlučiti ostati u zemlji.