U Grudama će se 28. kolovoza obilježiti Dan grudskih branitelja i 33. obljetnica utemeljenja Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Tim povodom, načelnik općine Grude Ljubo Grizelj gostovao je na Radiju Herceg-Bosne, gdje je najavio bogat program obilježavanja te se osvrnuo na povijesni značaj i naslijeđe Herceg-Bosne.
Sjećanje na žrtvu i svečani mimohod
Program obilježavanja započinje u poslijepodnevnim satima komemoracijom na grobu prvog predsjednika Hrvatske Republike Herceg-Bosne, magistra Mate Bobana u Gorici. Nakon toga, u crkvi sv. Kate u Grudama služit će se sveta misa zadušnica za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje.
Načelnik Grizelj je istaknuo kako se na službenom popisu nalazi 37 grudskih branitelja koji su izgubili život ili stradali na prvoj crti obrane.
"Njih 20 su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane, a 11 pripadnici Hrvatske vojske. Vrlo je važno napomenuti da se njih šest još uvijek vodi kao nestali, i zbog tih ljudi ćemo se pomoliti na svetoj misi," naglasio je Grizelj.
Nakon mise uslijedit će svečani mimohod ratnih stjegova do Parka hrvatskih velikana. U mimohodu će, uz jednoobrazno odjevene branitelje, sudjelovati povijesna postrojba Andrijica Šimić, grudske mažoretkinje te srednjoškolci. Središnja komemoracija uz polaganje vijenaca predviđena je oko 18 sati ispred spomenika hrvatskim braniteljima, nakon čega slijede prigodna obraćanja.
Grude kao povijesno središte
Prisjećajući se ratnih godina, Grizelj je naglasio kako su Grude i Herceg-Bosna povezani neraskidivom vezom. Općina Grude je tada na raspolaganje stavila sve svoje ljudske, infrastrukturne i zdravstvene kapacitete, uključujući i ratnu bolnicu te vojno raspoloživo ljudstvo.
"Uspostava Hrvatske zajednice Herceg-Bosne dogodila se u vremenu kada u tadašnjoj bivšoj državi ništa nije funkcioniralo, u vrijeme raketiranja i prekinutih veza," pojasnio je načelnik, podsjetivši na napade na Kijevo i Ravno. Dodao je kako su se Hrvati morali organizirati kako bi svakodnevni život funkcionirao te se pripremili za rat. Grude su, prema njegovim riječima, odabrane kao središte jer su bile etnički homogene, udaljene od prvih crta bojišnice i smještene uz samu granicu s Republikom Hrvatskom.
Grizelj, prisjećajući se iz perspektive svoje financijske struke, ističe kako je sustav unatoč ratu besprijekorno funkcionirao. Platni promet bio je iznimno efikasan te se odvijao u tri valute – hrvatskom dinaru, njemačkoj marki i američkom dolaru, dok su bankarski, trgovački i porezni sustavi bili potpuno organizirani.
Temelji opstanka i "novo domoljublje"
Proglašenje Hrvatske Republike Herceg-Bosne 28. kolovoza 1993. godine, načelnik ocjenjuje kao dio nastojanja međunarodne zajednice da kroz mirovne sporazume definira budućnost decentralizirane Bosne i Hercegovine. Kasnije je, navodi, to naslijeđe uneseno u Washingtonski i Daytonski sporazum.
"Potvrda da je to bio ispravan put jest činjenica da su na prostoru gdje je bila uspostavljena Hrvatska Republika Herceg-Bosna Hrvati opstali," istaknuo je Grizelj. Dodao je kako su to danas gospodarski najrazvijeniji krajevi Bosne i Hercegovine s najvišom kvalitetom življenja, gdje se nastava odvija na hrvatskom jeziku.
Načelnik je zaključio kako se domoljublje danas iskazuje na drugačiji način – osiguravanjem vrhunskih uvjeta u vrtićima, školama, sveučilišnoj bolnici te razvojem gospodarstva. Upozorio je kako će Hrvatima u budućnosti nedostajati administrativni organizacijski oblik poput onoga koji je pružala Hrvatska Republika Herceg-Bosna, naglasivši kako je decentralizirana država i danas najbolji model za zaštitu interesa hrvatskog naroda.