Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je danas izvanrednu elektronsku plenarnu sjednicu na kojoj je usvojio zahtjev za donošenje privremene mjere u predmetu u kojem je podnositelj zahtjeva Darko Babalj, prvi zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o financiranju političkih organizacija („Službeni glasnik RS“ broj 45/25). Također je tražio da Ustavni sud donese i privremenu mjeru.
Odlukom o privremenoj mjeri privremeno se stavlja van snage Zakon o financiranju političkih organizacija („Službeni glasnik RS“ broj 45/25) usvojen na 22. posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske održanoj 21. svibnja 2025. godine.
Ustavni sud je u obrazloženju, između ostalog, istaknuo da postojanje bitno različitih zakonskih rješenja na državnoj i entitetskoj razini kada je riječ o javnom financiranju političkih stranaka/organizacija ukazuje na argumentiranu sumnju da bi primjena osporenog zakona mogla ugroziti ustavno načelo vladavine prava i rezultirati različitim tretmanom u ostvarivanju političkih prava i aktivnosti političkih stranaka iz entiteta RS.
Ustavni sud je također smatrao relevantnom i činjenicu da se postupak odlučivanja odvija u samom završetku proračunske godine, kada je potrebno izvršiti raspodjelu već planiranih sredstava, navodi se priopćenju sa sjednice Ustavnog suda BiH.
Nedonošenje privremene mjere bi, u slučaju da zahtjev podnositelja naknadno bude usvojen, dovelo do situacije u kojoj se ta sredstva više ne bi mogla rasporediti za tekuću godinu te bi njihova isplata bila onemogućena.
Dodatno, zbog iste okolnosti, postoji realna mogućnost da sredstva za javno financiranje političkih subjekata uopće ne budu planirana u proračunu RS za 2026. godinu.
Time bi važenje spornog zakona, ukoliko bi bio proglašen neustavnim, proizvelo dugotrajne nepovratne posljedice koje bi se odrazile ne samo na raspodjelu sredstava za 2025. godinu već i na ukupnu mogućnost osiguranja zakonski predviđene razine financiranja u godini održavanja općih izbora.
U vezi s tim, Ustavni sud je podsjetio da se naredne godine, odnosno u listopadu 2026. godine održavaju opći izbori i da će prije raspisivanja izbora političke stranke i neovisni kandidati morati poduzimati aktivnosti pripreme za izbore.
Ta okolnost dodatno naglašava neposredne i potencijalno nepopravljive posljedice primjene osporenog zakona za političke stranke.
Cijeneći iznesene argumente podnositelja zahtjeva, Ustavni sud je smatrao da postoji dovoljno razloga koji ukazuju na to da bi provođenje osporenog zakona prije nego što Ustavni sud odluči o podnesenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti imalo ozbiljne i neotklonjive štetne posljedice.
Ustavni sud BiH podsjeća da odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira odluku o meritumu zahtjeva.