Neformalni srpski čelnik Milorad Dodik, čak i u slučaju eventualnog pokretanja postupka pomilovanja u državnom Predsjedništvu, teško bi mogao doći do takve odluke bez potpore sva tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, smatra sarajevski odvjetnik i ustavnopravni stručnjak Nedim Ademović. Prema njegovu tumačenju, razlog leži u činjenici da je institut pomilovanja u nadležnost Predsjedništva BiH došao putem zakonskog prijenosa ovlasti s Parlamentarne skupštine BiH, zbog čega bi se odluke u tom području morale donositi konsenzusom, piše Večernji list BiH.
Procedura
“Sve odluke iz nadležnosti koje je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine prenijela na Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, kao što je slučaj s pomilovanjem, moraju se donijeti konsenzusom. Prema tome, bilo koja osoba koja bi bila u proceduri pomilovanja u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine morala bi imati jednoglasnu podršku sva tri člana Predsjedništva BiH da bi se to dogodilo”, istaknuo je Ademović.
Ovo je leden tuš političkim i medijskim trabantima Demokratske fronte Željka Komšića, koji danima u stilu gebelsovskih proglasa ponavljaju istu mantru da će, ako budu izabrane Darijana Filipović i Željka Cvijanović, pomilovati Dodika. Štoviše, Slaven Kovačević, kandidat za nasljednika pokušaja preglasavanja Hrvata izbornim nasiljem, to uporno ponavlja tvrdeći da postoji takav dogovor između čelnika vodećih hrvatskih i srpskih stranaka, Dragana Čovića i Milorada Dodika, kao i da će on to zaustaviti i spasiti “Bosnu”. Iako Bosna, ali i Hercegovina, ne ovisi o njemu i takvima. Hvala Bogu. Dapače. Ademović je rasvijetlio cijeli slučaj i predstavio prozirnu huškačku i mrzilačku kampanju kojoj je cilj da se bošnjačkim glasovima dođe do hrvatskog člana Predsjedništva. Iako pravni stručnjaci različito gledaju na pojedine elemente odnosa između izvornih i prenesenih nadležnosti institucija BiH, Ademović smatra da bi već na samom početku procedure postojale ozbiljne prepreke.
Naime, prije nego što bi eventualni zahtjev uopće došao pred Predsjedništvo BiH, Ministarstvo pravosuđa BiH provodi propisanu proceduru i pribavlja potrebna mišljenja, među ostalim i od suda koji je donio presudu. Ademović podsjeća da bi u tom dijelu postupka bilo otvoreno pitanje izvršenja same presude i odnosa institucija prema njezinim pravnim učincima.
Rasprava
“Prije nego što Predsjedništvo uopće dobije zahtjev Ministarstva pravosuđa, Ministarstvo pravosuđa BiH dužno je, između ostalog, obaviti konzultacije i sa sudom koji je donio pravomoćnu kaznenopravnu presudu. Mi vrlo dobro znamo kakav je stav Suda Bosne i Hercegovine po pitanju predmeta Milorada Dodika i mislim da će se u tom kontekstu tek tada otvoriti prethodna pitanja i problemi za raspravu o bilo kakvom pomilovanju”, rekao je Ademović. Naime, sutkinja Suda BiH Sena Uzunović, koja je promašila sa samom izrekom presude, dapače, smatra da Dodik ne bi smio obnašati ni dužnost predsjednika stranke. Kamoli da bi dala zeleno svjetlo za njegovo pomilovanje. No, svejedno, pitanje mogućeg pomilovanja otvorilo je i širu ustavnopravnu raspravu. Jedno tumačenje, kakvo zastupa Ademović, polazi od toga da su odluke iz područja prenesenih nadležnosti posebna kategorija te da zahtijevaju konsenzus. Drugi pravni pogledi naglašavaju opća pravila odlučivanja Predsjedništva BiH i mogućnost korištenja ustavnih mehanizama zaštite vitalnog interesa u slučaju preglasavanja...
Premium tekstove u cijelosti čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH