Gospodine Vukoja, vi ste predsjednik Udruge za financijsko upravljanje i kontrolu (FUK) BiH koja djeluje u cijeloj BiH, a vaš rad može se vidjeti na vašem mrežnom portalu www.FUK.ba. Pišete i megaknjigu od približno 1000 stranica “Financijsko upravljanje i kontrola u javnom sektoru BiH” s magistrom Nedimom Ćustovićem koji također ima veliko iskustvo u ovim poslovima. Razlog je to i za naš razgovor s vama.
Večernji list: Što je FUK (Financijsko upravljanje i kontrola) i od čega se sastoji?
- Financijsko upravljanje i kontrola (FUK) predstavlja integrirani sustav procedura, pravila, organizacijskih struktura i mehanizama koji omogućavaju transparentno, učinkovito i odgovorno upravljanje javnim sredstvima. U biti, FUK je temelj modernog javnog sektora i ključni element dobre uprave jer omogućuje da se svaka aktivnost institucija odvija u skladu sa zakonima, planovima, pravilima i nadzorom.
FUK se zasniva na pretpostavci da svaka institucija mora uspostaviti unutarnje kapacitete koji će spriječiti pogreške, zloupotrebe, korupciju i neučinkovito trošenje javnog novca te omogućiti pravodobno otkrivanje nepravilnosti i donošenje najboljih i odgovarajućih odluka. Zakon o FUK-u u BiH donesen je 2017. godine te je doživio izmjene i dopune, a rađen je prema OECD-ovim načelima. Sustav FUK sastoji se od pet međusobno povezanih komponenti - kontrolno okruženje, upravljanje rizicima, kontrolne aktivnosti, informiranje i komunikacija te praćenje i izvještavanje.
Večernji list: Kako bi implementacija sustava “Tri linije obrane” mogla unaprijediti nadzor u javnim institucijama BiH?
- Sustav “Tri linije obrane” predstavlja međunarodno priznat model upravljanja rizicima i internim kontrolama koji jasno definira uloge i odgovornosti u procesu nadzora, čime stvara povezan, transparentan i odgovoran sustav upravljanja javnim sredstvima. U kontekstu javnih institucija Bosne i Hercegovine implementacija ovog sustava imala bi višestruke koristi, posebno u pogledu povećanja učinkovitosti, smanjenja rizika zloupotreba i boljeg usklađivanja s europskim standardima.
Prva linija obrane, koju čine menadžment i operativne strukture, bila bi ključna za unaprjeđenje svakodnevnog upravljanja procesima. U BiH trenutačno postoji problem da zaposleni na operativnoj razini često nemaju dovoljno jasne ovlasti, niti su svjesni svoje odgovornosti za rizike i kontrolne aktivnosti. Uvođenjem jasnih procedura, priručnika za rad, standardiziranih procesa i kriterija procjene rizika, ova bi linija napokon dobila strukturu i jasnu odgovornost. To bi rezultiralo smanjenjem brojnih nepravilnosti koje se detektiraju tek poslije - u revizorskim izvješćima - jer bi prevencija zamijenila naknadnu korekciju.
Druga linija obrane, koju čine funkcije upravljanja rizicima i financijskog nadzora (često unutar sektora interne kontrole, planiranja i monitoringa), omogućila bi da institucije razviju profesionalne timove fokusirane na usklađenost, pravodobno praćenje rizika i kreiranje politika kojima se jača integritet sustava. U mnogim institucijama u BiH ove funkcije postoje samo formalno, bez stvarne operativne uloge. Treća linija obrane - interna revizija - dobila bi mnogo jači strateški značaj. U BiH je interna revizija još u fazi razvoja; u nekim institucijama postoji samo nominalno, dok je u drugima kadrovski nedovoljno osnažena. Sve tri linije obrane dovele bi do transparentnijeg i učinkovitijeg sustava upravljanja, smanjenja rizika korupcije, boljeg korištenja javnih sredstava i profesionalizacije institucija. Time bi BiH ojačala svoje administrativne kapacitete i korak se približila europskoj praksi upravljanja javnim sektorom.
Večernji list: Koliko je važno da BiH uskladi svoje financijsko upravljanje s europskim standardima?
- Usklađivanje financijskog upravljanja Bosne i Hercegovine s europskim standardima iznimno je važno iz više razloga - političkih, ekonomskih, pravnih i razvojnih. Proces europskih integracija nije samo politički cilj već i duboka reforma javne uprave, procedura, nadzora i odgovornosti u upravljanju javnim sredstvima. Europska unija zahtijeva od zemalja kandidatkinja postojanje stabilnog, transparentnog i učinkovitog sustava upravljanja javnim financijama, uključujući snažan interni nadzor, funkcionalne interne kontrole, učinkovitu internu reviziju, odgovorno upravljanje rizicima i konsolidiran proračunski proces.
Prvi razlog važnosti usklađivanja je ispunjavanje političkih kriterija EU-a. BiH ne može napredovati u procesu pregovora bez funkcionalnog sustava javnih financija. Usklađivanje s EU standardima nužno je za stabilnu administrativnu strukturu koja dokazuje sposobnost za upravljanje fondovima EU-a.
Drugi razlog je ekonomska stabilnost i privlačenje investicija. Investitori, međunarodne organizacije i razvojne institucije očekuju da BiH primjenjuje međunarodne standarde upravljanja financijama. Bez toga je teško osigurati povoljna kreditna sredstva, grantove ili ulaganja privatnog sektora. Transparentan sustav smanjuje rizike za investitore i povećava povjerenje u javni sektor. Treći razlog odnosi se na mogućnost korištenja sredstava EU fondova. BiH će, s napretkom u procesu integracija, imati pristup mnogo većim fondovima nego sada. Međutim, osnovni uvjet za korištenje tih sredstava je postojanje učinkovitog sustava financijskog upravljanja. Četvrti razlog je unaprjeđenje unutarnje uprave.
U konačnici, usklađivanje nije samo formalni uvjet nego i suštinska razvojna potreba. Zemlje koje su uspješno implementirale EU standarde (npr. Hrvatska, Slovenije, Češka) danas imaju stabilnije javne sustave i veći pristup razvojnim fondovima. BiH stoga mora investirati u reforme javnih financija ako želi održiv razvoj, funkcionalne institucije i približavanje europskom modelu upravljanja.
Večernji list: Koje prepreke otežavaju uvođenje učinkovitijih financijskih kontrola u BiH i kako ih možemo prevladati?
- Uvođenje učinkovitih financijskih kontrola u Bosni i Hercegovini suočava se s brojnim strukturnim, institucionalnim, političkim i kadrovskim preprekama. One su duboko ukorijenjene u kompleksnu državnu strukturu, fragmentiranu vlast, različite pravne okvire i dugotrajne administrativne slabosti. Razumijevanje tih prepreka ključ je za kreiranje realnih i održivih rješenja.
Prva prepreka je institucionalna fragmentacija BiH. Složen ustroj BiH - država, dva entiteta, Distrikt Brčko, deset županija i stotine općina - otežava uspostavljanje jedinstvenih standarda financijskih kontrola. Svaka razina ima svoje nadležnosti, regulative, procese i mehanizme nadzora. Ova složenost otežava koordinaciju i sprječava uspostavljanje centraliziranog sustava praćenja i harmoniziranih kontrola. Rješenje je u jačanju državne koordinacije kroz Ministarstvo financija i riznice BiH, uvođenju jedinstvenih strateških okvira i obveznih standarda za sve razine vlasti.
Druga prepreka je nedovoljno razvijena kultura odgovornosti. U mnogim institucijama ne postoji jasna podjela odgovornosti ni kultura upravljanja rizicima i kontrolama. Često se kontrole shvaćaju kao “revizorski zahtjevi”, a ne kao svakodnevna obveza menadžmenta. Rješavanje ove prepreke zahtijeva edukaciju menadžera, jasne interne pravilnike, uvođenje sustava individualne odgovornosti i jačanje svijesti da su kontrole alat upravljanja, a ne birokratski teret.
Treća prepreka je nedostatak stručnog kadra. Financijske kontrole, interna revizija i upravljanje rizicima zahtijevaju posebna znanja. Mnoge institucije imaju minimalan broj zaposlenih ili kadrove bez potrebne obuke. Potrebno je uvesti kontinuirane programe edukacije, certifikacije i profesionalizacije zaposlenih. Osnivanje centara za obuku, kao što imaju mnoge zemlje EU-a, pomoglo bi standardizaciji znanja.
Četvrta prepreka je politički utjecaji i otpor promjenama. Promjene u sustavu upravljanja financijama često podrazumijevaju veću transparentnost i smanjenje prostora za političke intervencije. Zbog toga se reforme često blokiraju ili usporavaju. Jačanje neovisnih institucija, snažniji mandati za koordinatore financijskog upravljanja i podrška EU mehanizama mogu pomoći u rješavanju političkih otpora.
Peta prepreka je nedovoljna primjena IT rješenja. Brojne institucije rade s fragmentiranim, zastarjelim IT sustavima, što otežava praćenje rizika, kontrola i izvještavanje. Rješenje je ulaganje u modernu digitalnu infrastrukturu i centralizirane platforme za upravljanje rizicima i kontrolama.
Prevladavanje ovih prepreka moguće je samo kombinacijom političke volje, profesionalizacije kadra, harmonizacije propisa i ulaganja u modernizaciju sustava. Tek tada mogu se uspostaviti učinkovite, transparentne i pouzdane financijske kontrole.
Večernji list: Kako bi poboljšanje sustava praćenja rizika moglo pomoći u smanjenju jaza između zakona i stvarne prakse u BiH?
- Poboljšanje sustava praćenja rizika moglo bi imati transformacijski učinak na smanjenje jaza između zakonskih rješenja i njihove stvarne provedbe u Bosni i Hercegovini. Ovaj jaz trenutačno predstavlja jedan od najvećih izazova u javnom sektoru, gdje zakoni često izgledaju dobro na papiru, ali njihova je primjena fragmentirana, sporadična i nekonzistentna. Učinkovit sustav upravljanja rizicima omogućio bi identifikaciju, mjerenje, praćenje i upravljanje faktorima koji uzrokuju taj jaz.
Prvo, sustav praćenja rizika omogućava pravodobnu identifikaciju nedostataka u provedbi zakona. Drugo, sustav upravljanja rizicima obvezuje institucije da definiraju konkretne kontrolne mehanizme za svaku vrstu rizika. Treće, sustav praćenja rizika povećava transparentnost. Četvrto, sustav upravljanja rizicima doprinosi jačanju kulture odgovornosti. Peto, učinkovit sustav praćenja rizika omogućava bolju koordinaciju između razina vlasti. Poboljšanje sustava praćenja rizika stoga predstavlja jedan od ključnih koraka prema smanjenju jaza između normativnih rješenja i stvarne primjene zakona. To je alat koji unaprjeđuje transparentnost, odgovornost, profesionalnost i dosljednost javne uprave u BiH.
Večernji list: Koje bi konkretne promjene u procesu budžetiranja poboljšale učinkovitost i odgovornost prema građanima?
- Proces budžetiranja u Bosni i Hercegovini složen je i često nedovoljno transparentan, a rezultati ne odražavaju uvijek prioritete građana, već institucionalne i političke interese. Poboljšanje ovog procesa zahtijeva dubinske, sustavne promjene koje bi doprinijele većoj odgovornosti, učinkovitosti i kvaliteti javne potrošnje.
Prva ključna promjena bila bi uvođenje programskog budžetiranja u punom kapacitetu.
Druga promjena odnosi se na jaču participaciju građana u proračunskom procesu.
Treće, nužno je povezati proračunski proces s analizom rizika.
Četvrta važna promjena je dugoročno planiranje.
Peta promjena odnosi se na povećanje transparentnosti proračuna.
Šesta promjena odnosi se na unaprjeđenje kontrole proračunske potrošnje. U konačnici, sve te promjene dovele bi do procesa budžetiranja koji je transparentniji, racionalniji i usmjeren na rezultate, čime bi se povećala odgovornost institucija prema građanima.
Večernji list: Kako bi bolje obrazovanje zaposlenika u javnim institucijama moglo unaprijediti financijsko upravljanje?
- Jačanje kapaciteta zaposlenika kroz kontinuirano obrazovanje jedno je od najvažnijih područja reforme javnog sektora, posebno u oblasti financijskog upravljanja. Javne institucije BiH suočavaju se s nedostatkom stručnog znanja, zastarjelim administrativnim praksama, slabom primjenom modernih metoda i ograničenom kulturom profesionalnog razvoja. Poboljšanje obrazovanja zaposlenika moglo bi imati duboke i dugoročne pozitivne učinke na financijsko upravljanje u zemlji.
Prvo, bolje obrazovanje povećava kompetentnost i stručnost zaposlenih. Financijsko upravljanje zahtijeva poznavanje internih kontrola, analiza rizika, budžetiranja, revizijskih standarda, EU procedura i brojnih specifičnosti javne administracije. Drugo, kontinuirano obrazovanje doprinosi profesionalizaciji i depolitizaciji javne uprave. Kada se radna mjesta popunjavaju po znanju i stručnosti, a ne političkim kriterijima, institucije postaju stabilnije i funkcionalnije. Treće, obrazovanje jača sposobnost institucija da provedu međunarodne standarde. EU zahtijeva primjenu IPSAS-a (međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor), PIFC-a i drugih standardiziranih mehanizama nadzora. Bez adekvatnog znanja institucije BiH ne mogu ispuniti te zahtjeve. Četvrto, obrazovanje ima ključnu ulogu u jačanju integriteta javne uprave. Peto, obrazovanje potiče inovacije i modernizaciju javnog sektora. U konačnici, obrazovani zaposlenici stvaraju održiv, profesionalan i moderan javni sektor, što je ključ za stabilno financijsko upravljanje i napredak BiH prema europskim standardima.
Večernji list: Što bi se konkretno promijenilo u praksi ako bi se vaši prijedlozi proveli?
- Provedba predloženih reformi, uključujući jačanje internih kontrola, razvoj sustava upravljanja rizicima, modernizaciju proračunskog procesa, profesionalizaciju kadra i jačanje uloge koordinatora financijskog upravljanja, dovela bi do opipljivih i vidljivih promjena u funkcioniranju javnih institucija BiH. Te promjene ne bi bile samo formalne nego bi i duboko utjecale na svakodnevni rad institucija i kvalitetu pružanja javnih usluga.
Prvo, smanjio bi se broj nepravilnosti u javnoj potrošnji. Drugo, ubrzalo bi se donošenje odluka i realizacija projekata. Treće, proračuni bi bili realniji i usklađeniji s prioritetima građana. Četvrto, jačanjem sustava upravljanja rizicima institucije bi pravodobno reagirale na probleme. Peto, interna revizija postala bi snažniji i strateški orijentiran mehanizam nadzora. Šesto, zaposlenici bi bili kompetentniji, profesionalniji i bolje motivirani. Provedbom svih ovih prijedloga javna uprava BiH bila bi učinkovitija, transparentnija i usklađenija s međunarodnim standardima, a građani bi imali korist kroz bolje usluge i odgovorniju potrošnju javnog novca.
Večernji list: Zašto je važna uloga koordinatora financijskog upravljanja i nadzora i kako bi njihova odgovornost mogla poboljšati svakodnevno poslovanje?
- Koordinatori financijskog upravljanja i nadzora predstavljaju ključnu kariku u modernom sustavu javne uprave jer povezuju procese planiranja, nadzora, rizika i kontrola u jedinstven, funkcionalan sustav. U BiH je njihova uloga često nedovoljno prepoznata, iako je zakonski regulirana. U praksi, upravo ovi koordinatori mogu unaprijediti kvalitetu upravljanja javnim sredstvima, poboljšati operativne procese i osigurati veću odgovornost institucija.
U konačnici, koordinatori financijskog upravljanja i nadzora ključni su za stvaranje modernog, funkcionalnog i odgovornog javnog sektora. Njihova profesionalnost i odgovornost imaju izravan utjecaj na transparentnost, učinkovitost i kvalitetu pružanja javnih usluga.
Večernji list: Koje su najveće prednosti primjene sustava upravljanja rizicima u javnom sektoru?
- Upravljanje rizicima predstavlja jedan od najvažnijih elemenata suvremenog javnog upravljanja i ključnu sastavnicu EU standarda. Primjena ovog sustava u javnom sektoru BiH donosi brojne prednosti, kako za institucije tako i za građane i ukupnu stabilnost upravljanja javnim sredstvima.
Prvo, sustav upravljanja rizicima povećava predvidljivost i stabilnost poslovanja institucija. Identifikacijom rizika, njihovom procjenom i praćenjem, institucije mogu unaprijed prepoznati probleme koji bi mogli utjecati na postizanje ciljeva. Time se smanjuju iznenađenja, improvizacije i neplanirani troškovi, što povećava kvalitetu odlučivanja.
Drugo, upravljanje rizicima smanjuje mogućnost korupcije i zloupotreba. Mnogi korupcijski slučajevi nastaju jer institucije ne prate ključne rizike - od rizika javnih nabava, preko rizika od sukoba interesa do rizika nenamjenskog trošenja sredstava. Kroz kontrolne aktivnosti rizici se neutraliziraju prije nego što dovedu do štete.
Treće, sustav upravljanja rizicima povećava transparentnost i odgovornost. Institucije koje imaju dokumentirane rizike, praćenje i izvještavanje lakše dokazuju da postupaju profesionalno i u skladu sa zakonima. To jača povjerenje građana, međunarodnih partnera i revizorskih institucija.
Četvrto, sustav upravljanja rizicima omogućava bolje planiranje proračuna, projekata i strategija. Procjena rizika povezanih s projektima doprinosi realističnijem planiranju i smanjuje rizik od kašnjenja, probijanja troškova ili nedovršenih projekata, što je čest problem u BiH.
Peto, ovaj sustav povećava kvalitetu pružanja javnih usluga. Kada institucije prepoznaju rizike u svakodnevnom radu, poput rizika tehničkih kvarova, rizika nedostatka kadra, rizika nepravilnih procedura, mogu uvoditi preventivne mjere koje poboljšavaju kontinuitet rada i kvalitetu usluga prema građanima.
Šesto, sustav upravljanja rizicima harmonizira rad institucija svih razina vlasti. U zemlji sa složenim administrativnim sustavom poput BiH harmonizacija je ključ stabilnosti i funkcionalnosti javne uprave.
U konačnici, primjena sustava upravljanja rizicima donosi profesionalizaciju, modernizaciju i odgovorno upravljanje, što je posebno važno za zemlju u procesu EU integracija.
Večernji list: Kako bi bolji financijski nadzor u javnim institucijama mogao utjecati na život običnih građana?
- Bolji financijski nadzor možda djeluje kao administrativni koncept koji se odvija iza zatvorenih vrata institucija, ali u stvarnosti ima dubok i izravan utjecaj na svakodnevni život građana. U Bosni i Hercegovini, gdje je javna potrošnja velika, a kvaliteta usluga varira, kvaliteta financijskog nadzora određuje koliko se učinkovito i transparentno koristi novac koji građani uplaćuju kroz poreze.
Prvo, bolji financijski nadzor znači manje rasipanja javnog novca. To znači da bi se smanjio broj nepotrebnih troškova, neučinkovitih nabava, projekata koji se nikad ne realiziraju i ugovora koji ne donose koristi građanima.
Drugo, povećala bi se kvaliteta pružanja javnih usluga.
Treće, smanjila bi se korupcija, što izravno utječe na život građana.
Četvrto, povećalo bi se povjerenje građana u institucije.
Peto, bolji financijski nadzor omogućava povlačenje većih EU fondova i investicija.
U konačnici, bolji financijski nadzor znači učinkovitiju državu, kvalitetnije javne usluge, manje gubitaka, manje korupcije i bolju upotrebu javnog novca, što se izravno odražava na svakodnevni život svakog građanina.
Večernji list: Koliko je forenzička revizija potrebna u Bosni i Hercegovini?
- Forenzička revizija u Bosni i Hercegovini iznimno je potrebna zbog visoke prisutnosti financijskih nepravilnosti, slabosti internih kontrola i nedostatka stručnih istražnih kapaciteta u javnom sektoru. BiH se godinama suočava s ozbiljnim problemima korupcije, manipulacijama u javnim nabavama, netransparentnim trošenjem proračunskih sredstava i zloupotrebama ovlasti. Zbog svega navedenog postoji velika potreba za specijaliziranim profesionalcima koji mogu provoditi dubinske financijske istrage, analizirati tragove novca, otkrivati prijevare i izrađivati nalaze koji služe kao dokazni materijal u tužiteljskim i sudskim postupcima. U kontekstu europskih integracija i zahtjeva EU-a za jačanje sustava nadzora forenzička revizija postaje ključna karika u unaprjeđenju transparentnosti i odgovornosti.
Večernji list: Kako se može postati međunarodni forenzički revizor?
- Kako bi pojedinac postao međunarodni forenzički revizor, potrebno je završiti specijaliziranu obuku i položiti certifikacijski ispit kod međunarodne organizacije. Najčešće se biraju priznate institucije kao što su IAFAA (International Association of Forensic Auditors & Analysts) i ACTD (Anti-Corruption Training and Development). Proces uključuje teorijsku edukaciju, praktične vježbe, studije slučaja, izučavanje tehnika otkrivanja prijevara, financijskih istraga i digitalne forenzike. Nakon završene obuke kandidat polaže ispit i stječe međunarodni certifikat koji je priznat u javnom sektoru, privatnom sektoru i pravosudnim institucijama.
Večernji list: Koliko traje obuka za međunarodnog forenzičkog revizora i kako je organizirana?
- Kompletna obuka sastoji se od osam modula, a svaki modul izvodi se tijekom dva vikenda, petkom i subotom. Ukupno trajanje iznosi približno 400 sati, uključujući predavanja, praktične vježbe, simulacije istraga i rad na studijama slučaja. Nakon završetka modula kandidat polaže međunarodni ispit i stječe kvalifikaciju forenzičkog revizora spremnu za primjenu u BiH.
Večernji list: Što forenzička revizija predstavlja mladima?
- Mislim da predstavlja izazov. Za mlade ljude koji imaju interes za forenzičku reviziju i funkcionalnu upravu kontrole (FUK) važno je znati da je ovo područje izazovno, ali iznimno perspektivno. Poziv forenzičkog revizora teško je steći zbog zahtjevnih kompetencija i visokih standarda, ali nije nemoguće - uz pravu edukaciju i certifikate.
Trenutačno nudimo upoznavanje s programima koji uključuju međunarodne certifikate, uključujući i američke certifikate za forenzičke revizore, što dodatno povećava konkurentnost na tržištu rada. Forenzička revizija jedno je od najtraženijih zanimanja u svijetu i ujedno vrlo dobro plaćeno.
Također, s obzirom na otvaranje 35 poglavlja pregovora s Europskom unijom, stručnjaci za FUK i forenzičku reviziju imat će ključnu ulogu u jačanju financijske i institucionalne transparentnosti u BiH. To znači da je ulaganje u obrazovanje i certificiranje u ovom području investicija koja se dugoročno itekako isplati.
Ukratko, ako imate strast za analizom, otkrivanjem nepravilnosti i podrškom u jačanju integriteta institucija, forenzička revizija je karijera s velikim potencijalom rasta i međunarodnim mogućnostima.
Naša promocija 22. prosinca 2025. u hotelu Europa u Sarajevu predstavlja jedinstvenu priliku za upoznati se s ovom izazovnom obukom.
Tržište forenzičke revizije trenutačno pokazuje iznimnu potražnju za stručnjacima koji mogu identificirati nepravilnosti, unaprijediti kontrolne procese i osigurati transparentnost institucija. S obzirom na predstojeće otvaranje 35 poglavlja pregovora BiH s Europskom unijom, stručnjaci za FUK i forenzičku reviziju imat će ključnu ulogu u jačanju financijske discipline i institucionalne odgovornosti. To znači da ulaganje u ovu karijeru nije samo profesionalno isplativo nego i strateški značajno za budućnost zemlje.
Za mlade profesionalce s interesom za analizu, kontrolu i zaštitu integriteta institucija forenzička revizija nudi karijeru punu izazova, priznanja i međunarodnih mogućnosti. Ako želite biti dio tima koji oblikuje standarde transparentnosti i doprinosi jačanju povjerenja u institucije, ne propustite ovu priliku da učite, certificirate se i započnete profesionalni put u jednom od najtraženijih i najbolje plaćenih zanimanja današnjice.