Pred bosanskohercegovačkom poljoprivrednom proizvodnjom možda su i najizazovniji dani u dugo vremena; posljedica je to novog razvoja događaja na Bliskom istoku koji generira snažan rast inflacijskih kretanja, uključujući porast cijena goriva i repromaterijala za proizvodnju hrane, ali i sve izraženiji manjak gnojiva, koji je ključ za svaki oblik biljne proizvodnje. Posljedično, takav razvoj događaja ugrožava proljetnu sjetvu, a onda, kaskadno, neminovno vodi novom rastu cijena hrane, koji će dodatno opteretiti novčanike značajnog broja obitelji.
Sve teže stanje
Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH, za Večernji list ističe kako se poljoprivrednici suočavaju s brojnim problemima koji su posljedica krize na Bliskom istoku, počevši od svakodnevnog poskupljenja goriva, nedostatka potpora iz rezervi, preko rasta cijena gnojiva od 50 posto, pa do onoga što najviše i brine, a to je sve vidljiviji manjak gnojiva. Navedeno jasno upućuje na činjenicu da su poljoprivrednici pred ogromnim udarom, mnogi od njih se pitaju ima li smisla nastaviti dalje u ovakvim okolnostima, a apatija i nedostatak optimizma, kao i nepostojanje najava kako bi se stanje u dogledno vrijeme moglo poboljšati, upućuju na zaključke koji se mnogima neće svidjeti. U ovom trenutku postoje čvrsti argumenti kako smo pred velikom krizom u proizvodnji hrane, a ako država, odnosno njezine razine vlasti, ne poduzme nešto u dogledno vrijeme, slijedi urušavanje čitavog lanca proizvodnje hrane, što onda vodi jačanju uvoza, a onda i dodatnom rastu cijena. Država je na prvom ispitu pala onoga trenutka kada nije omogućeno zamrzavanje trošarina na gorivo, što bi, da je u nekom idealnom scenariju bilo usvojeno, omogućilo značajniji pad cijena goriva, a time i bolje uvjete za poljoprivrednu proizvodnju. Godinama pak unatrag država ne uspijeva, "zahvaljujući" u prvom redu blokadama iz Republike Srpske, ispuniti ključne preduvjete za dobivanje sredstava iz izdašnog europskog Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD). Zemlje koje trenutačno primaju potporu iz IPARD-a III su Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska, no ne i Bosna i Hercegovina. Kako je više puta isticano u izvješćima Europske komisije za Bosnu i Hercegovinu, da bi zemlja mogla koristiti sredstva iz IPARD-a, potrebno je da nadležni uspostave potrebne institucionalne strukture. To je složen i trajan proces koji podrazumijeva uspostavu središnjih (tj. na državnoj razini) operativnih struktura u skladu s pravilima i procedurama EU, kao što su tijelo za upravljanje IPARD-om, agencija za IPARD/ agencija za isplate, upravljačka struktura sastavljena od ureda za podršku NAO i računovodstvenog tijela, nadzorni odbor za IPARD itd.
Na europskom začelju
Na domaćem planu, iako su razine vlasti u BiH proteklih godina podignule iznose poticaja za poljoprivrednu proizvodnju, to je i dalje daleko od dovoljnog kako bi proizvodnja hrane u Bosni i Hercegovini postala održiv i konkurentan posao. A podaci iz vanjskotrgovinske razmjene dodatno osnažuju ovu tezu. Prema pokazateljima vanjskotrgovinske razmjene za siječanj ove godine, vrijednost uvezenih proizvoda iz agroindustrijskog sektora iznosila je 343,2 milijuna maraka, dok je izvoz bio višestruko manji te je zabilježen na razini od 79,8 milijuna konvertibilnih maraka. U ovoj godini, ako se stanje s Bliskim istokom nastavi, a država ostane inertna kao i do sada, za očekivati je dodatno urušavanje poljoprivrednog sektora u zemlji, prestanak rada određenih farmi te još snažnije okretanje prema uvozu hrane. I dok geopolitički potresi u značajnoj mjeri prisiljavaju Europu da više ulaže u vlastite proizvodne kapacitete kako bi ublažila i u konačnici prevladala energetsku i krizu hrane, Bosna i Hercegovina je izvan navedenih trendova i dalje okrenuta uvozu, a konačnu cijenu plaćaju potrošači, o čemu svjedoči kontinuiran rast iznosa potrošačke košarice, kao i udjela prehrane u njoj.