Presuđeni ratni zločinac Ratko Mladić, koji je bio glavni zapovjednik Vojske Republike Srpske, preminuo je danas u 85. godini u haaškom zatvoru, objavili su srbijanski mediji. Preminuo je u pritvorskoj bolnici, potvrdili su u četvrtak članovi njegove obitelji, a prenijeli srbijanskii mediji.
Ratko Mladić, koji je osuđen pred Haškim sudom (ICTY) za genocid u Srebrenici i druge zločine tijekom ratnih sukoba u Bosni i Hercegovi 90-ih godina prošloga stoljeća, od 2024. se nalazio u pritvorskoj bolnici i bio pod palijativnom njegom zbog teškog zdravstvenog stanja.
Mladić je godinama bio bolestan, a posljednjih tjedana obitelj i vlasti Srbije i bh. entiteta RS uporno su ga pokušavali premjestiti u Beograd gdje bi proveo posljednje dane, prenosi klix.ba.
Mladićeva obrana 18. kolovoza ponovno je njegovo zatražila prijevremeno puštanje i premještaj u bolnicu ili ustanovu za palijativnu skrb u Srbiju, no njihov zahtjev je odbijen, uz obrazloženje da njegovo zdravstveno stanje, uzimajući u obzir težinu zločina za koje je osuđen i doživotnu kaznu, nije dovoljno za prijevremeno puštanje.
Ratko Mladić, rodom iz Kalinovika (Božanovići), pravomoćno je osuđen na doživotni zatvor u lipnju 2021. godine pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu zbog genocida u Srebrenici, progona civilnog stanovništva, istrebljenja i ubojstava, deportacije i nehumanih djela, teroriziranja i protuvpravnih napada na Sarajevo i uzimanje vojnika UN-a za taoce. Sud ga je proglasio krivim za 10 od 11 točaka optužnice.
U svjetskoj javnosti, zbog zlodjela, postao je poznat i kao "butcher of Bosnia" (mesar iz Bosne) koji je izravno kriv za smrt više od 8000 muškaraca i mladića u Srebrenici 1995. godine.
O monstruoznim zločinima i akcijama koje je naređivao Ratko Mladić govorili su i zločinci koji su bili pod njegovim zapovjedništvom.
Unatoč brojnim materijalnim i nematerijalnim dokazima o počinjenim zvjerstvima tijekom posljednjeg rata, Mladić je za mnoge u Srbiji i bh. entitetu RS i dalje, nažalost, heroj.
Mladić se nakon rata krio i bježao od kaznene odgovornosti punih 15 godina, a uhićen je 26. maja 2011. godine u Srbiji, točnije u selu Lazarevu kod Zrenjanina.
Njega su uhitili pripadnici srbijanske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) i Službe za otkrivanje ratnih zločina, ali mnogi su uvjereni da je godinama slobodno živio jer je bio pod zaštitom pojedinaca iz srbijanskih institucija.
Od završetka rata do uhićenja saznanja o Mladiću su sve više poticala na sumnju u tvrdnju srbijanske vlasti da ga ne uspijeva pronaći i uhititi. Vremenom se stjwcao dojam da je pod zaštitom pojedinaca iz institucija te da zbog toga živi slobodno.
Taj dojam je bio utoliko veći nakon ubojstva dvojice gardista tadašnje Vojske Srbije i Crne Gore - Dragana Jakovljevića i Dražena Milovanovića 5. listopada 2004. u vojarni koja se nalazi u beogradskom naselju Topčider. Pojedini smatraju da ubojstva još nisu rasvijetljena zbog toga što su gardisti tu vidjeli zločinca Mladića. Stava su da je to jedan od pokazatelja da je bio pod zaštitom pojedinaca iz institucija Srbije.
Ova ubojstva su znatno razuvjerila one koji su očekivali da će se padom režima Slobodana Miloševića, odnosno izborom vlasti, koja se predstavila kao demokratska, dogoditi skoro uhićenje Mladića. Na uhićenje se čekalo još godinama unatoč tome što je bilo jedno od ključnih uvjeta za članstvo Srbije u Europskoj uniji.
Čini se da tome nisu doprinijele ni ponuđene novčane nagrade za korisne informacije koje bi dovele do uhićenjaa. Nekoliko mjeseci prije uhićenja, u listopadu 2010. godine, Vlada Srbije je ponudila 10 milijuna eura za takve informacije.
Videosnimke, koji su emitirane 2009. u političkom magazinu "60 minuta" na Federalnoj televiziji (FTV), navele se mnoge da još više budu uvjereni da zločinac Mladić uistinu jest pod protekcijom vlasti u Srbiji. Na snimkama je vidljivo kako se Mladić opušteno druži, pleše, pjeva i fotografira među velikim brojem ljudi. Dakle, bjegunac je živio kao slobodan čovjek, zaključuje klix.ba.
Podsjetimo, Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je rezoluciju kojom je 11. srpnja proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, kada su 1995. snage bosanskih Srba ušle u Srebrenicu, odvojile muškarce i mladiće od žena te ubile najmanje 8000 Bošnjaka.