U 82. GODINI

Umro fra Smiljan Kožul, popularni hrvatski karizmatik i egzorcist

Umro fra Smiljan Kožul, popularni hrvatski karizmatik i egzorcist
03.10.2023.
u 10:33
U teškim trenucima Domovinskog rata, uz suradnju većeg broja svećenika, redovnika, redovnica i laika, fra Smiljan je osnovao Pokret krunice za obraćenje i mir kojemu je pristupilo više od 100 tisuća ljudi
Pogledaj originalni članak

Nakon duže bolesti preminuo je jedan od najpoznatijih i najpopularnijih hrvatskih karizmatika fra Smiljan Kožul. Fra Smiljan Dragan Kožul (81) bio je profesor, doktor crkvenih pravnih znanosti, crkveni sudac, karizmatik, egzorcist, osnivač Radija Marije i „Pokreta krunice za obraćenje i mir” i čest gost na stranicama Večernjeg lista.

"Fra Smiljan Dragan Kožul rođen je u mjestu Turčinovići kraj Širokog Brijega u Bosni i Hercegovini 28. veljače 1942. godine. Osnovnu školu završio je u svom rodnom selu, prvi razred gimnazije pohađao je u Širokom Brijegu, a školovanje je nastavio u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Potom je u Zagrebu i talijanskom Salernu studirao teologiju.

Kardinal Franjo Kuharić zaredio ga je za svećenika u zagrebačkoj katedrali 29. lipnja 1968. godine. Od 1969. do 1972. bio je profesor na Franjevačkom filozofskom učilištu na Trsatu i na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci gdje su mu među studentima bili i kasniji zagrebački i riječki nadbiskup kardinal Josip Bozanić i nadbiskup Ivan Devčić.

Od 1972. do 1977. studira crkveno pravo na Papinskom sveučilištu Antonianum gdje postiže titulu doktora crkvenih pravnih nauka i gdje od 1977. do 1988. djeluje kao profesor sakramentalnog prava. Na talijanskom jeziku objavio je knjigu o sakramentu ženidbe (“Evoluzione della dottrina circa l’essenza del matrimonio dal C.I.C. al Vaticano II.”), a autor je i više članaka o sakramentalnom pravu u raznim časopisima. Godine 1977. papa Pavao VI. imenovao ga je braniteljem bračnog veza na Kongregaciji za sakramente, što je obnašao sve do povratka u Hrvatsku 1988. godine.

Zajedno sa slugom Božjim o. Aleksom Benigarom, fra Smiljan Dragan Kožul je pri Kongregaciji za svece vodio postupak za proglašenje blaženim kardinala Alojzija Stepinca.

U domovinu se vratio sredinom 1988. te je imenovan za suca na drugomolbenom Nadbiskupskom ženidbenom sudu u Zagrebu. Tu je službu obnašao do 1999. kada je za Zagrebačku metropoliju uspostavljen Međubiskupijski sud prvog i drugog stupnja, odnosno za sve sjevernohrvatske biskupije. Na tom sudu prvog stupnja obnašao je i službu branitelja veze.

U teškim trenucima Domovinskog rata, uz suradnju većeg broja svećenika, redovnika, redovnica i laika, fra Smiljan je osnovao Pokret krunice za obraćenje i mir kojemu je pristupilo više od 100 tisuća ljudi. Pokret je za Zagrebačku nadbiskupiju odobrio kardinal Franjo Kuharić dekretom od 28. listopada 1993., a sljedećih mjeseci odobrili su ga i svi ostali biskupi Hrvatske te kardinal Vinko Puljić za Sarajevsku nadbiskupiju i biskup Franjo Komarica za Banjalučku biskupiju.

Osnivači Pokreta krunice za obraćenje i mir jednoglasno su predložili fra Smiljana za duhovnog ravnatelja, a imenovao ga je kardinal Franjo Kuharić. Budući da je Pokret krunice ustanovljen za ostvarenje duhovnog preporoda hrvatskog naroda, temeljna mu je zadaća ostvarenje zajedništva u molitvi na tu nakanu. U tu svrhu Pokret krunice tiska i dijeli promidžbene materijale i knjige. Tako su u milijunskoj nakladi tiskane brošurice za molitvu Gospine krunice te za devetnicu i krunicu na čast Božjeg Milosrđa.

U osnivanju Pokreta veliku je ulogu imao fra Ante Katalinić koji je s fra Smiljanom bio u Svećeničkom marijanskom pokretu osnovanom na poticaj don Stefana Gobbija. Fra Ante ga je, naime, podsjetio da je dio Austrije nakon Drugoga svjetskog rata pripao SSSR-u i Sovjeti su, u zoni koju su držali, prisilno uveli novi komunistički režim. Franjevac Petar Pavlicek tada je imao nadahnuće da narod Austrije, kako bi se oslobodio ruske okupacije, organizira molitvu krunice i večernju procesiju svjetla, s nakanom povlačenja sovjetskih trupa iz Austrije. Deseci tisuća ljudi, uglavnom članova Pokreta molitelja krunice, hodali su u procesiji Bečkim prstenom – znamenitom ulicom u povijesnoj jezgri grada, moleći krunicu uz upaljene svijeće od čuvene Zavjetne crkve (Votivkirche) do franjevačkog samostana. Upravo je taj događaj potaknuo fra Smiljana na osnivanje Pokreta krunice za obraćenje i mir", piše Hrvatska katolička mreža HKM.

"Nakon susreta s jednim od najvećih svjetskih karizmatika, p. Rufusom Pereirom 1998. godine te na njegov nagovor, fra Smiljan Dragan Kožul uključio se u Katoličku karizmatsku obnovu i s vremenom postao jedan od najpoznatijih svećenika karizmatika u Hrvatskoj. Dugi niz godina djelovao je u crkvi Svetoga Križa u zagrebačkom Sigetu. Održao je na tisuće duhovnih obnova i seminara za unutarnje oslobođenje i iscjeljenje u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj.

Četiri i pol godine bio je pomoćnik vodećeg vatikanskog egzorcista don Gabrielea Amortha te je osam godina obnašao službu egzorcista za pojedinačne slučajeve u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Tako je u sklopu duhovnih obnova izvršio stotine egzorcizama. Za Hrvatski katolički radio fra Smiljan je pojasnio kako se vjernici mogu zaštititi od Zloga da se ne dogodi opsjednuće i da ne zapadamo na krive staze života: „Kao vjernici i kao ljudi možemo se sačuvati od Zloga onako kako nas uči sveti Petar koji u svojoj poslanici piše da đavao kao ričući lav obilazi tražeći koga će progutati: Oprite mu se čvrsti u vjeri. Upravo je to vjera da je Isus naš Spasitelj, da je on Bog, da je on svemoguć; znači molitvom, ali i primanjem sakramenata, posebno ispovijeđu, to je ono čime se mi možemo zaštititi. Ja stalno ljudima govorim: „Ne trebate se bojati! Sotona? On se vas boji jer svatko od nas ima križ. Kad smo kršteni, u taj križ smo urezani, a Sotona se boji križa. Nažalost, ljudi idu bioenergičarima, učiteljima reikija, transcendentalne meditacije, joge i raznih oblika gatanja. Kad to prihvaćaju, ljudi se praktički otvaraju djelu zloduha”, piše HKM.

A jedan od fra Smiljanovih intervjua za naše novine možete pročitati ovdje

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.