Cijene goriva ponovno rastu, iz dana u dan. Građani strahuju od novih lančanih poskupljenja, a iskustvo iz prethodnih razdoblja pokazuje da rast cijena goriva utječe i na cijene drugih proizvoda i usluga.
"Svako povećanje cijena energije prelijeva se u svakodnevni život građana diljem svijeta, pa to praktično utječe i na nas u Bosni i Hercegovini. Moramo znati da rafinerije, kada prodaju gorivo, prodaju ga po cijenama koje su tog dana definirane na burzi, a to onda praktično znači da svaki kamion koji dođe može imati novu cijenu i utjecati na cijenu goriva koju kupujemo na benzinskim postajama", kaže ekonomist Zoran Pavlović.
Porast cijena vidljiv je i u Federalnom ministarstvu trgovine. Podaci pokazuju da cijene kontinuirano rastu od početka do sredine mjeseca. Dizel je skuplji za 15, a benzin za 17 feninga po litri.
S obzirom na to da na cijenu utječu brojni čimbenici, Ministarstvo navodi da mogu utjecati samo na dio koji se formira kroz trgovačke marže. Stoga predlažu da se postojeći limit marže na naftne derivate produži za još 90 dana, javlja N1.
"Na cijene goriva utječu brojni čimbenici na koje Federacija BiH ne može izravno utjecati, prvenstveno kretanje nabavnih cijena na međunarodnom tržištu. Ono na što mi možemo utjecati jest dio cijene koji se formira kroz trgovačke marže. Stoga predlažemo da postojeći limit ostane na snazi još 90 dana", ističe Amir Hasičević, ministar trgovine Federacije.
I bez novih poskupljenja, građani teško pokrivaju osnovne životne troškove. Sindikalna potrošačka košarica za kolovoz iznosila je 3.810 KM, gotovo 300 KM više nego godinu dana ranije. Prosječna plaća pokriva tek oko 45 posto te košarice, što znači da ni dvije prosječne plaće nisu dovoljne za pokrivanje svih troškova četveročlane obitelji. Minimalna plaća pokriva tek oko 27 posto potrošačke košarice. Svako novo povećanje cijena stoga dodatno opterećuje kućne proračune.
„Nas četvero živi zajedno i svi četvero doprinosimo, tako da imamo lijepa primanja. Ne sviđa mi se ovo povećanje cijena, naravno, jer utječe na sve ostalo i na sve ostale. Kao i na naš proračun, odmah se sve ostalo smanjilo“, kaže jedan od anketiranih građana.
„Pa, mora. Što reći? Sve je to manje-više nesposobnost političara da to reguliraju. Oni imaju svoje interese, svoje interese, a mi obični ljudi ne možemo ništa učiniti po tom pitanju. Zapravo, mogli bismo kad bismo se organizirali, ali nema pokretačke snage, ni među umirovljenicima ni među ostatkom stanovništva, tako da... nije zabranjeno trpjeti“, smatra građanin Sarajeva.
„Raspodjeljujem svoju mirovinu od 700 KM. Danas dvije KM, sutra tri, ovisno o tome što imam. I dobro je. Nisam zadovoljan, bio bih zadovoljan da imam lijep novac, ali evo, to je sve što ima i ne brinem se. Djeca to financiraju“, iskren je umirovljenik.
Najavljuje se i produljenje mjere fiksiranja cijena za 100 proizvoda do kraja godine. Međutim, u predizbornom razdoblju ekonomske teme i konkretna rješenja za povećanje troškova života nisu u prvom planu. Pavlović smatra da bi gospodarstvo trebalo imati puno značajnije mjesto u kampanji.
„Život u Bosni i Hercegovini postaje sve skuplji. Inflacija se bilježi na šest posto, ali očekujem da će do kraja godine dosegnuti deset posto. Gospodarstvo zahtijeva apsolutni prioritet, jer u ovoj situaciji moramo shvatiti da je domaća proizvodnja, ulaganja u domaće sirovine, u domaću opskrbu, kako ne bismo ovisili o drugima, nešto što je i dalje prioritet“, kaže Zoran Pavlović.
Dok se mjere najavljuju, usvajaju i produžuju, građani neprestano osjećaju posljedice porasta troškova života, što baš i ne prati porast prihoda.
Sada su zabrinuti i zbog novog povećanja cijena goriva, što bi se kroz cijene prijevoza moglo preliti na osnovne prehrambene zalihe.