Ulazak u SAD za većinu bi stranaca mogao postati prava noćna mora. Uz privremeno (ne zna se na koje razdoblje) ukidanje imigracijskih viza za 75 zemalja, među kojima je i BiH, SAD je još više pooštrio politiku ulaska u tu zemlju najnovijim zahtjevima za prijenos biometrijskih podatka.
Pregovori s Washingtonom
Naime, zaoštravanje američke imigracijske politike sve više osjećaju i europske zemlje, o čemu svjedoče i aktualni pregovori Europske unije i Sjedinjenih Država o prijenosu biometrijskih i drugih "osjetljivih" podataka europskih građana američkim vlastima, što je američki uvjet za ostanak u Programu izuzeća od viza (Visa Waiver Program - VWP). SAD je još 2022. prvi put postavio zahtjev da sve zemlje partnerice u VWP-u, njih 42, uključujući i Hrvatsku, moraju potpisati sporazum o Partnerstvu za pojačanu sigurnost granica, a prema predloženom sporazumu, kako izvještava Euractiv, SAD i EU razmjenjivali bi biometrijske podatke europskih građana, ali i druge "osjetljive" podatke, poput političkih stavova, zdravstvenog stanja i seksualne orijentacije. Opseg i osjetljivost traženih podataka, kao i tajnovitost koja okružuje aktualne pregovore, izazivaju razumljivu zabrinutost na europskoj strani.
Članice Europske unije dale su Europskoj komisiji mandat za pregovore s Washingtonom o tom pitanju, a nakon što se postigne okvirni dogovor o partnerstvu na razini EU - SAD, članice EU-a pojedinačno bi pregovarale s Washingtonom kako bi se točno utvrdilo koji će se osobni podaci i iz kojih baza podataka dijeliti s SAD-om u zamjenu za ostanak u bezviznom režimu. Drugim riječima, sporazum neće automatski osigurati SAD-u pristup svim europskim bazama podataka, nego će stvoriti pravni okvir za to bilateralnim pregovorima koji će se voditi poslije. Sjedinjene Američke Države takav zahtjev opravdavaju sigurnosnim razlozima i borbom protiv kriminala, sprječavanjem nezakonitih migracija i provjerom identiteta tražitelja azila. Pri tome valja napomenuti kako je Washington u ovom pogledu ultimativan: europske zemlje koje do posljednjeg dana ove godine ne omoguće operativni pristup svojim bazama podataka riskiraju suspenziju ili ograničavanje bezviznog režima za svoje građane. Zahtjev Washingtona izazvao je oštre kritike i reakcije jer zadire u temeljna pravila privatnosti europskih građana i sam pravni poredak EU-a.
Takav prijenos podataka, a na što upozoravaju povjerenici za zaštitu podataka i brojne udruge, mogao bi biti u suprotnosti s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) s obzirom na to da SAD inzistira i na pristupu bazama podataka običnih građana, koji nisu nikada počinili kazneno djelo. Postoji i pitanje reciprociteta jer je riječ o asimetričnom odnosu s obzirom na to da SAD ne osigurava europskim službama automatski pristup bazama podataka američkih građana, čime se narušava digitalni suverenitet EU-a. Postoji i strah kako bi trenutačna administracija SAD-a podatke prikupljene u svrhu "borbe protiv terorizma" mogla koristiti u manje opravdane svrhe, poput masovnog nadzora i profiliranja putnika u SAD, kao i praćenja političkih aktivista.
Posebne mjere nadzora
Postojeća američka administracija u prethodnoj je godini uvela i predložila niz mjera koje povećavaju nadzor nad putnicima koji ulaze u SAD, s posebnim naglaskom na digitalnu i ideološku provjeru, poput kontrole profila na društvenim mrežama. Američka carinska i granična služba predložila je novo pravilo prema kojem bi putnici iz 42 zemlje obuhvaćene programom izuzeća od viza, uključujući Hrvatsku, morali priložiti povijest svojih aktivnosti na društvenim mrežama u posljednjih pet godina od podnošenja zahtjeva za putovanje u SAD.
Posebnom izvršnom uredbom iz siječnja prošle godine propisano je jačanje provjera stranih državljana kako bi se spriječio ulazak osoba koje predstavljaju "prijetnju nacionalnoj sigurnosti", no naglasak je na ideološkoj i političkoj provjeri, a u prošloj je godini zabilježen i porast broja opsega pretraga mobilnih uređaja i prijenosnih računala putnika na graničnim prijelazima na ulazu u SAD, što je izazvalo brojne kritike zbog zadiranja u privatnost i potencijalnu političku kontrolu posjetitelja, a takve će se mjere provoditi i prilikom kontrole putnika koji će ove godine putovati na Svjetsko nogometno prvenstvo u SAD. To se odnosi i na državljane BiH koji posjeduju hrvatsku putovnicu, a imaju namjeru ići na SP koji se ovoga ljeta igra u SAD-u.
Duje Prkut iz Udruge "Politiscope" za N1 je objasnio kako će izgledati procedura odobrenja ulaska u SAD prođe li prijedlog koji guraju izvjesni američki kongresnici. Ono što je sada javni prijedlog i što će vrlo vjerojatno biti usvojeno je da se počinje s prikupljanjem veće količine osobnih podataka. Dakle, primjerice, očekuje se prikupljanje i skena prsta, skena oka, skena lica. Osim toga, vrlo detaljne informacije o članovima obitelji, dakle, ime, prezime, mjesto rođenja, mjesto prebivališta, broj mobitela, i to za roditelje, djecu, braću i sestre, supružnike i partnere - tvrdi Prkut.
Prođe li prijedlog, podaci velikog broja osoba završit će u američkom sustavu, čak i bez znanja i dozvole osoba čiji rođaci, primjerice, putuju turistički u SAD. Prkut upozorava kako carinski službenici američke granične kontrole imaju širok niz ovlasti i diskrecijsko pravo odlučiti o ulasku osobe u SAD, pa se već događalo da osobe s važećom dozvolom ulaska budu vraćene s granice zbog nečega što su objavile ili lajkale na društvenim mrežama.