Predsjednik Udruge stanica za tehnički pregled Federacije BiH Ramiz Begović u razgovoru za Večernjak ističe kako je u prijelaznom razdoblju ispitivanja značajan pomak u kvaliteti ispušnih plinova voznog parka. Statistički pokazatelji govore kako je broj neispravnih vozila glede kvalitete ispušnih plinova smanjen, što ima dalekosežan značaj za cijelo društvo.
Večernji list: Kojim je sve aktima reguliran rad stanica tehničkog pregleda?
- Rad stanica tehničkog pregleda reguliran je Zakonom o cestovnom prometu BiH, Pravilnikom o tehničkim pregledima, zatim zakonskim i podzakonskim aktima Federacije.
Pravilnikom o tehničkim pregledima propisan je rad stanica kojima je svrha izjednačavanje metoda i načina rada tehničkih pregleda na razini BiH. Tim pravilnikom izjednačen je i priznat tehnički pregled na razini BiH.
Cilj pravilnika trebao bi biti ujednačavanje kriterija, izrada JIS-a i jedinstvenog nadzornog tijela koje bi vršilo nadzor stanica na razini BiH.
Ministarstvo prometa i veza Federacije svojim je pravilnicima uredilo način rada i mjerenja ispušnih plinova, kao i kriterije za izgradnju stanica tehničkog pregleda. Kriterijima je zaštićena nelojalna konkurencija i kvaliteta rada na stanicama s obzirom na to da stanice vrše povjerene im poslove od Ministarstva u regulaciji cestovnog prometa, zaštiti ljudskih života i materijalnih dobara.
Večernji list: Na koje sve načine stanice tehničkog pregleda utječu na sigurnost cestovnog prometa i zaštitu životne sredine i kakvi su zahtjevi EU-a glede toga?
- Stanice tehničkog pregleda na području Federacije raspolažu prostorom, opremom i stručnim kadrovima za obavljanje poslova provjere tehničke ispravnosti vozila na visokoj razini. Cilj je kvalitetnim radom zaštititi stanovništvo, okolinu i materijalna dobra od onoga što mogu prouzročiti neispravna vozila.
Napominjem kako je prosječna starost vozila u Federaciji iznad 16 godina. Samim tim povećan je rizik od prometnih nesreća i zagađenja okoline, bolje rečeno, ugrožavanja zdravlja stanovništva i životne sredine. Stoga je Ministarstvo prometa i veza Federacije donijelo Pravilnik o ispušnim plinovima kojim je regulirano mjerenje postotka štetnih plinova prilikom sagorijevanja, odnosno rada motora, a koji se mjeri najsuvremenijom opremom kojom raspolažu sve stanice tehničkog pregleda u Federaciji. Višestruka je opravdanost uvođenja kontrole ispušnih plinova, koji su rađeni po smjernicama Europske zajednice. Zaštita okoline, stanovništva, poboljšanja ekoloških uvjeta, materijalnih dobara i smanjenja zagađenosti uopće primarni je zadatak i potpuna opravdanost mjerenja ispušnih plinova i njihova svođenja na dopuštenu mjeru.
Večernji list: Postoje li te vrste ispitivanja u zemljama EU-a te u našem okružju?
- Zemlje Europske zajednice i zemlje u našem okruženju prilikom tehničkog pregleda također vrše mjerenje ispušnih plinova, a tamo gdje to nije učinjeno, stanovništvo traži da se to regulira.
Smjernice Europske zajednice predviđaju, odnosno traže, da se do 2050. godine zabrani upotreba goriva koja su štetna za okolinu i zagađuju nam jedini planet. Tu se ogleda potpuna opravdanost uvođenja ekotesta.
Večernji list: Na koje sve načine Bosna i Hercegovina prati svjetske trendove u smanjenju zagađenja okoliša izazvanih štetnim emisijama ispušnih plinova?
- U današnje vrijeme briga o očuvanju prirode i zaštita čovjekova okoliša sve su češće spominjane teme svakog razvijenog društva.
Razmišljati i djelovati ekološki osviješteno nije samo trenutačna moda nego i stvarna potreba svakog pojedinca i države.
Bosna i Hercegovina Pravilnikom o homologaciji vozila ograničila je uvoz i prvu registraciju relativno starih i ekološki nepodobnih motornih vozila. Zahvaljujući ovom propisu, više se ne može uvesti osobni automobil s benzinskim motorom koji se pogoni olovnim gorivom, a teretna vozila i autobusi koje se uvozi moraju imati motor koji zadovoljava najmanje Euro IV normu (ako je vozilo rabljeno) ili Euro VI normu (za nova vozila). Nažalost, apsolutno čistog ispušnog plina nema. Čak i potpuno novi automobili s opremom koja dodatno pročišćava ispušne plinove ili pomaže regulaciji rada motora (katalizator, lambda sonda) svojim ispušnim plinom zagađuju zrak. A tek stari automobili – putujući zagađivači. Premda svaki motor ispušta određenu količinu štetnih tvari, analizom njegova ispuha može se utjecati na to da se izgaranje u motoru (a time i sadržaj ispušnih plinova i potrošnja goriva) odvija što bliže idealnom izgaranju koje jamči najmanju količinu štetnih tvari iz ispuha.
Večernji list: Kako BiH stoji glede zagađenja izazvanim emisijama plinova motornih vozila?
- BiH, kao relativno mala europska država s još uvijek čistim prirodnim okruženjem, ima posebnu poziciju - čuvati još nedirnuto, a ne obnavljati uništeno.
Očuvanje i briga za okoliš zadatak je svih nas, za sadašnje i buduće generacije, te svaka gospodarska aktivnost mora biti zasnovana na ekološki prihvatljivim tehnologijama. Naša država svojim zakonima i pravilnicima djeluje u tom smjeru, a mi pravilnom primjenom propisa moramo pridonijeti ostvarenju zacrtanih propisa, jer svaki zakon ostaje mrtvo slovo na papiru bez prave akcije.
Svakodnevno u BiH u prometu na cestama sudjeluje približno 500.000 motornih vozila. Računajmo malo. Neka svako vozilo potroši prosječno dvije litre goriva na dan. Da bi dvije litre goriva izgorjele, motor približno treba usisati 20.000 litara zraka. Dakle, svaki dan u atmosferu iznad BiH dospije približno 10.000,000.000 litara ispušnog plina. Nije li ova brojka prevelika da bismo je ostavili bez nadzora?
Večernji list: Što nam govore statistički podaci dobiveni ovom vrstom ispitivanja motornih vozila?
- Od 1. siječnja 2017. godine ekotest se provodi prema Pravilniku o ispitivanju ispušnih plinova motornih vozila (ekotest) u stanicama za tehnički pregled vozila, koji je sukladan europskoj smjernici 2014/45/EC. Prema ovom pravilniku, ekotest se provodi na tehnički zahtjevniji i točniji način nego kako se radilo do 1. siječnja 2017. godine.
Prema statističkoj analizi podataka o obavljenim tehničkim pregledima u 2016. godini, neispravnih vozila na ekotestu bilo je 0,024%, dok je u 2017. neispravnih vozila bilo 14,91%, a u 2019. godini 13,45%. Iz gore navedenih podataka vidi se kako je broj neispravnih vozila na ekotestu za 2017. bio 621 put veći kada se ekotest provodi na tehnički zahtjevniji i točniji način, a to nam daje podatak o učinkovitosti ispravne procedure provođenja ekotesta i pravog stanja voznog parka u FBiH s obzirom na zagađenje okoliša.
Razdoblje do 2020. godine iskorišteno je kao prijelazno i rezultati nisu utjecali na prolaznost vozila na tehničkom pregledu, dok od 1. siječnja 2020. godine vozilo koje se mora podvrgnuti ekotestu mora zadovoljiti i zahtjeve o kvaliteti ispušnih plinova, sukladno propisima donesenim u BiH.
Večernji list: Kakvo je stanje u ovoj oblasti nakon isteka prijelaznog perioda?
- U prijelaznom razdoblju ispitivanja ispušnih plinova napravljen je značajan pomak u kvaliteti ispušnih plinova voznog parka. Statistički pokazatelji govore kako je broj neispravnih vozila glede kvalitete ispušnih plinova smanjen, a istodobno su otklonjene mnoge dječje bolesti koje su se pojavljivale u stanicama za tehnički pregled vozila vezane uz ovo ispitivanje. Podaci za 2020., kada je svako vozilo koje se mora podvrgnuti ekotestu moralo zadovoljiti i zahtjeve o kvaliteti ispušnih plinova, sukladno propisima donesenim u BiH, govore kako je ukupan broj neispravnih vozila na ekotestu smanjen na 1,63%. Ovakav padajući postotak neispravnosti samo je dokaz da je prijelazno razdoblje ispitivanja ispušnih plinova dobro iskorišteno te da i u budućnosti treba nastaviti s daljnjim razvojem i usavršavanjem svih navedenih aktivnosti. Na poseban način želim zahvaliti Federalnom ministarstvu prometa i veza i ministru Lasiću na izuzetnoj podršci te što smo područje FBiH napravili primjerom uređenosti, kako broja i rasporeda stanica za tehnički pregled tako i svih normi koje se kontroliraju i usklađuju u istima.