Čelnici zastupničkih klubova vladajućih stranaka daju do znanja da su manje korekcije koncepta još moguće. Matthias Miersch (SPD) ističe želju za postizanjem dobrog kompromisa „s velikom dozom empatije“, dok Thorsten Frei iz Unije upozorava da se cjelokupna struktura koju je izradila mirovinska komisija ne bi smjela dovesti u pitanje.
Konkretno, radi se o ukidanju mogućnosti prijevremenog umirovljenja bez penalizacije nakon 45 godina uplaćivanja doprinosa. To se već smatra gotovom stvari, a raspravlja se samo o modelu provedbe. Kako se ne bi narušili planovi onih koji su pred mirovinom, predviđaju se prijelazna razdoblja i posebne regulacije. No, svi budući naraštaji koji se odluče za raniji prekid rada morat će se suočiti s visokim penalima, piše Fenix magzin.
Lauterbach najavio skok penalizacije na pet posto godišnje
Planirani odbici trebali bi biti znatno viši od dosadašnjih. Nekadašnji savezni ministar zdravstva Karl Lauterbach predviđa drastičan rast financijskih gubitaka za buduće prijevremene umirovljenike.
„Za svaku godinu ranijeg odlaska u mirovinu trenutno se odbija 3,6 posto. U budućnosti će to biti oko pet posto“, izjavio je 63-godišnji političar SPD-a za Neue Osnabrücker Zeitung (NOZ), napominjući da će netko tko uz redovnu granicu od 67 godina ode u mirovinu sa 65, ubuduće trajno primati deset posto manje.
Projekcija pokazuje koliko bi iznosili trajni mjesečni gubici za osobu koja bi pri redovnom odlasku imala pravo na bruto mirovinu od 1.500 eura:
- 0,5 godina ranije: odbitak 2,5 posto (37,50 eura manje mjesečno)
- 1 godina ranije: odbitak 5,0 posto (75,00 eura manje mjesečno)
- 1,5 godina ranije: odbitak 7,5 posto (112,50 eura manje mjesečno)
- 2 godine ranije: odbitak 10,0 posto (150,00 eura manje mjesečno)
- 2,5 godine ranije: odbitak 12,5 posto (187,50 eura manje mjesečno)
- 3 godine ranije: odbitak 15,0 posto (225,00 eura manje mjesečno)
Maksimalni odbici rastu za više od četiri postotna boda
Iako izračun počiva na projekcijama te konačni postoci tek trebaju biti utvrđeni, trend je jasan. Trenutačno je odlazak u mirovinu bez odbitaka nakon 45 godina staža moguć sa 64,5 godine života. U načelu, svi osiguranici s minimalno 35 godina staža u njemačkom mirovinskom osiguranju (DRV) mogu zatražiti prijevremenu mirovinu. Do sada je maksimalni mogući odbitak iznosio 10,8 posto (36 mjeseci po 0,3 posto). Ubuduće bi taj maksimalni minus mogao porasti za oko četiri postotna boda, što znači trajno manji iznos koji svakog mjeseca sjeda na račun.
Uz to, najranija moguća dob za odlazak u ovu vrstu mirovine trenutačno je 63 godine, a tu opciju koristi gotovo četvrtina svih umirovljenika – njih oko 2,6 milijuna, navodi zaklada Bertelsmann Stiftung. Prema prijedlogu povjerenstva, ta bi se donja granica trebala podići na najmanje 64 godine.
Stručnjaci zaklade pritom navode i drugu stranu medalje: s još jednom godinom rada prikupljaju se dodatni mirovinski bodovi, a odbici se smanjuju, pa bi oni koji odrade tu dodatnu godinu u prosjeku imali za oko tri posto veća mirovinska primanja.