Ujedinit će ih federalna ‘Medalja otpora’

Vlada Federacije BiH uskoro bi trebala donijeti odluku o tome tko će dobiti “Medalju otpora”, što je najveće vojno priznanje, a objava najviših političkih i vojnih dužnosnika s dviju strana, HVO-a i Armije BiH, već je izazvala velike prijepore, piše Večernji list BiH.  Pritom, kao i o svemu drugom u BiH, tako se i o ratnoj ulozi pojedinih aktera i dalje vodi rat o karakteru posljednjeg sukoba između Hrvata i Bošnjaka.

Liječnici, ministri

Utemeljitelj Hrvatske zajednice Herceg Bosne Mate Boban te kasniji predsjednik HR HB prvi je na popisu osoba koje su predložile udruge bivših pripadnika HVO-a, a konačan popis dobitnika ove medalje načinilo je povjerenstvo koje je uspostavilo Federalno ministarstvo za pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata. Tu su i Ignjac Koštroman, koji je jedno vrijeme bio i glasnogovornik HVO-a, zatim liječnici Miljenko Lugonja, Ivan Bagarić, Petar Laco i Krunislav Vuković. Za medalju je predložen i glasoviti novinar Smiljko Šagolj, koji je bio i sveučilišni profesor, zatim Petar Majić, Srećko Vučina, Žarko Keža, Mladen Žulj ili Branko Kvesić, koji je jedno vrijeme bio i ministar unutarnjih poslova u institucijama Herceg Bosne. Pokojni ministar pravosuđa HR HB, ugledni odvjetnik Zoran Buntić, također je na popisu, jednako kao i Ilija Žuljević, Ranko Boban, Franjo Zlomislić te član prvog Predsjedništva BiH Franjo Boras. Darko Kondža, general Željko Šiljeg, Željko Džidić i Jure Begić također su među predloženim osobama za dodjelu najvišeg priznanja. Bošnjački mediji, političari i javnost odmah su pronašli “nepodobne” Hrvate i stavili ih na stup srama, uglavnom sve s popisa, a najveći “problem” je sam Boban, a onda i novinar Šagolj, do bivših vojnih i političkih dužnosnika. Sve u cilju daljnjeg sotoniziranja institucija Herceg Bosne o kojima najveći broj Hrvata ima apsolutno pozitivan stav. To, međutim, nije slučaj ni sa samim Izetbegovićem koji je na prvome mjestu liste bošnjačkih kandidata. Njegov naprasni odlazak s dužnosti predsjednika povezivao se s kritikama američkih dužnosnika o povezanosti osoba koje su bile u BiH s napadom na tornjeve 11. rujna. Istodobno, poznato je i kako je tužiteljica Carla del Ponte vodila istragu, no to se nije dogodilo niti se ikada doznalo bi li bila podignuta optužnica budući da je u međuvremenu umro.

AID, američka crna lista

Drugi na popisu kandidiranih je Hasan Čengić, predsjednik Sabora Islamske zajednice BiH, koji se nalazi na crnoj američkoj listi sankcioniranih osoba, a u njegovom slučaju to je napravljeno zbog veza s radikalnim pokretima i sumnje u financiranje terorizma.

Za “Medalju otpora” također je predložen i Bakir Alispahić, kojega s Čengićem vezuje također nazočnost na američkom popisu sankcioniranih osoba. Bivši je šef AID-a, tajne bošnjačke službe te je stajao iza organiziranja kampanja Pogorelice u kojemu su pripadnike ove agencije u izvođenju likvidacija i terorističkih napada obučavali službenici iranske sigurnosne i vojne službe. Na tome popisu je i Dževad Mlaćo, krvnik za Hrvate u Bugojnu, ili Safet Ćibo u Konjicu te general Džemal Merdan koji je zapovijedao Armijom u vrijeme masakra u Križančevu Selu i Buhinim Kućama.