Na mjesečnoj razini udio hrane u BiH iznosi 32,2%, a u Jugoslaviji najviši je bio 37,3%

Udio hrane u ukupnoj potrošnji u BiH sve bliži onom u Jugoslaviji pred raspad

Udio hrane u ukupnoj potrošnji u BiH sve bliži onom u Jugoslaviji pred raspad
19.12.2023.
u 21:00
Najrazvijenije države EU-a imaju sve manji udio troškova hrane i bezalkoholnih pića u ukupnim troškovima. Ni jednoj ne možemo parirati
Pogledaj originalni članak

Udio hrane i bezalkoholnih pića u potrošnji na mjesečnoj razini u BiH iznosi 32,2 posto i dvostruko je veći nego u Europskoj uniji, gdje je udio prehrane u potrošnji kućanstva 14,3 posto, piše Večernji list BiH.

Naime, BiH nema više novca od Europske unije, nego je činjenica da je riječ o zajednici bogatijih država koje više sredstava troše na hranu, ali je udio hrane u ukupnim troškovima manji.

Kao u vrijeme nestašice

U svom komentaru za Index Branimir Perković piše kako je u Hrvatskoj udio hrane i bezalkoholnih pića bio 26,1 posto u ukupnoj potrošnji kućanstava, no razvojem države spustio se na 18,5 posto. - Najrazvijenije države EU-a imaju sve manji udio troškova hrane i bezalkoholnih pića u ukupnim troškovima, manji od 13 posto. U tu kategoriju ubrajaju se Švedska, Finska, Njemačka, Austrija, Danska i Nizozemska. Između 13 i 15 posto troškova odlazi na hranu u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj i Sloveniji. Relativna ekonomska zaostalost Hrvatske, Poljske, Slovačke, Češke, Mađarske, Litve, Latvije, Estonije, Portugala i Grčke, u odnosu na najbogatije države EU-a, ogleda se u činjenici da u tim državama troškovi hrane i bezalkoholnih pića iznose između 15 i 20 posto ukupnih troškova. Rumunjska s 25 posto i Bugarska s 20,8 posto su, prema ovome, najsiromašnije države EU-a i sličnije su Turskoj (23,2 posto), Srbiji (24,1 posto), Crnoj Gori (27,2 posto) i BiH (32,2 posto) - istaknuo je u komentaru Perković. Kada se sagledaju podaci, BiH je sve bliže brojevima bivše Jugoslavije pred bankrot. Godine 1982., usred naftne krize, bivša država došla je do bankrota, auti su vozili po pravilu parnih i neparnih pločica, nedostajalo je deterdženata, toaletnog papira, kave... Tada je udio prehrane u ukupnim troškovima života iznosio 36,4 posto, a tijekom svake godine u kriznim 80-ima vrtio se oko tog broja - 1987. najviše je narastao, na 37,3 posto. Za BiH, koja ima udio od 32,2 posto, nije isključeno da će doći do gore spomenutih brojeva, koje su jako blizu ako se nešto drastično ne promijeni. RS je za kraj studenoga izbacio podatke da se u tom entitetu na prehranu trošila 1141 KM. Uz sve to, pitanje je i kakva je kvaliteta hrane u BiH. Iako se svašta voli označavati kao organsko, svjesni smo da je toga jako malo danas. Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH do kraja rujna ove godine zaprimila je 851 žalbu potrošača, što je za 10 posto više u odnosu na lani, a među njima je i značajan broj žalbi i na kvalitetu pojedine robe, osobito voća i povrća. Nedavno je N1 proveo anketu među građanima koji su drvljem i kamenjem udarili na hranu koja se prodaje u ovoj zemlji. - Primijetili smo svi da je hrana nemoguća, skupa, nekvalitetna, od mesa, povrća, voća. Sve ima neki drugačiji okus, drvenast, potpuno umjetni. Bez mirisa, okusa - kazala je jedna od sugovornica, a ni druge nisu bile rječitije, no netko je na to sve komentirao da se počne proizvoditi za osobne potrebe pa će manje biti i nezadovoljstva. Ako već trošimo najviše novca na prehranu, onda bi dobro bilo jesti ono što sadrži najmanje pesticida. Prema istraživanju organizacije Environmental Working Groupa, najmanje pesticida imaju slatki kukuruz, ananas, luk, slatki grašak, šparoga, dinja, kivi, kupus, gljive, mango, slatki krumpir, lubenica, mrkva, papaja, avokado. Federalni inspektori izvršili su više od 65 tisuća nadzora nad hranom, uzeto je 3500 uzoraka, a 11 ih nije zadovoljavalo uvjete informacija od prije nekoliko dana. Zabranjen je uvoz devet pošiljki roba ukupne mase oko stotinu tona. Također, u unutarnjem prometu inspektori su nadzirali trgovine, mesnice ili farme. Zbog nepravilnosti 33 objekta dobila su odluke o zabrani rada, ali nije precizirano o kojima je riječ.

Barem jedimo kvalitetno

- Sve ono što se nalazi na policama u BiH podliježe istom načinu evaluiranja i istom načinu pripreme kao što je u zemljama Europske unije i to je onaj dio kojim Bosna i Hercegovina čini napore da zaštiti svoje potrošače. Incidentne situacije ili neke krizne situacije s hranom uvijek se mogu dogoditi, ali je bitno istaknuti nužnost postojanja nadležnih tijela i jednog sustava koji je funkcionalan - kazao je nedavno ravnatelj Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić. Ako je to neka utjeha vezana uz udio potrošnje hrane u ukupnoj potrošnji, barem se kvalitetno kontrolira ono što jedemo.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.