“Pogubljeni u tranziciji, zarobljeni u kapitalizmu” naslov je rada koji su pripremili ekonomski analitičari Dino Hadžialić i Faruk Hadžić. Cilj rada je, kako su autori objasnili za Večernji list, dati komentar na trenutačnu ekonomsku situaciju, ali i da se donesu zaključci kako BiH može krenuti naprijed. U uvodu analitičari pišu kako se BiH na svom putu nalazi u kružnom toku s više različitih mogućih izlaza, ali bez jasne vizije kuda krenuti, piše Večernji list BiH. Za bilo koji izlaz nužan je konsenzus politike, kojeg, kako tvrde analitičari, nema.
Ekonomski napredak
- Bosna i Hercegovina, 22 godine od završetka rata, pod utjecajem neoliberalne koncepcije nametnute sa Zapada, uz neučinkovitu demokraciju i politiku koja je sama sebi svrha, uništava makroekonomski ambijent za život, poslovanje i ekonomski napredak. Danas, kada analiziramo gdje se BiH uopće nalazi u ekonomskom smislu, možemo kazati kako smo na razini ekonomija Zapada 1930-ih godina, koje je obilježilo stanje liberalnoga “divljeg” kapitalizma, koji je iskoristio sve slabosti države i proizveo visoku nezaposlenost, jedan od glavnih uzroka velike ekonomske krize. Međutim, položaj BiH u odnosu na zemlje Zapada iz ovog doba puno je lošiji s obzirom na to da zemlje okruženja i glavni ekonomski partneri BiH više nisu u ovoj situaciji te da su u 21. stoljeću informatizacija i prijenos informacija znatno napredniji nego prije stotinu godina, što dodatno pogoršava gospodarsko ozračje jer globalne kompanije svojim investicijama zbog kvalitetnijih informacija o stanju u svijetu zaobilaze našu zemlju - naglašavaju analitičari. Postavlja se pitanje kako su onda zapadne zemlje izašle iz velike ekonomske krize prouzročene ponajviše visokom nezaposlenošću koja je i tada bila znatno manja nego što je u BiH sada. - Rješenje je pronađeno u državnim investicijskim projektima, kao i regulaciji pravila u svim segmentima, gdje su primijećene nesavršenosti, tj. ekstremi na tržištu. Liberalne ideje su u vrijeme velike ekonomske krize napuštene jer nisu mogle riješiti nesavršenosti tržišta, poput nezaposlenosti, eksternalija i niskoprofitabilnih javnih dobara.
Cijena rada
Naime, tržište rada nije savršeno i ne može funkcionirati samostalno jer postoji određena cijena rada za koju neće nitko raditi, tj. ljudi će radije biti nezaposleni nego raditi za minimalac koji ne može osigurati njihovu egzistenciju. Nužno je definirati jasnu ekonomsku politiku koja će napustiti liberalni kapitalizam prošlog stoljeća i okrenuti se kapitalizmu koji je jasno uokviren pravilima. BiH je, kao i sve ostale države svijeta, osim integracije Istočne Njemačke sa Zapadnom, neuspješno provela većinu privatizacije. Nastavak privatizacije koji zagovaraju međunarodne financijske institucije treba detaljno analizirati te, ako je moguće, ista poduzeća učiniti učinkovitima imenovanjem najboljih stručnjaka u uprave poduzeća, koji će unaprijediti poslovanje, uraditi restrukturiranje kadrovskih potreba, gdje bi ostali samo najbolji, a ne najpodobniji, stoji, između ostalog, u analizi dvojice stručnjaka.