- Statistika je izbezumila mnoge. Iako sam psihologinja, meni je lakše pobjeći od svakodnevnih brojki o broju novozaraženih, nego, primjerice, vama novinarima i medicinskim djelatnicima. Tako i da često savjetujem svojim pacijentima da, ako već imaju potrebu čitati, neka čitaju nešto drugo jer milijun je tema izvan koronavirusa, a sve ovisi što ćemo izabrati - priča za Večernji list BiH mlada psihologinja koja je nakon završenog fakulteta na Sveučilištu u Mostaru krenula na posao, a jedan od većih izazova joj je doba pandemije.
Evidentan utjecaj
Ima pune ruke posla. - Dnevno dođe od 15 do 20 osoba, a svakoj posvetim barem pola sata. Ljudi strahuju za svoje zdravlje i zdravlje drugih, boje se gubitka posla, teškog siromaštva, zatvaranja u kuće. Ovo kao da je produbilo naše najveće strahove. Imate ljude koji pate od predugog boravka u zatvorenim prostorima i ne možete zamisliti kako im je bilo u stanu u vremenu policijskog sata. Tajno su se prikradali samo da osjete dašak slobode - priča nam. Nažalost, godišnje bh. građani popiju milijun kutija antidepresiva, a opravdana je bojazan stručnjaka da će taj broj u ovoj godini biti puno veći. Mentalno zdravlje građana pogoršalo se. - Utjecaj pandemije na mentalno zdravlje već je evidentan. Povećan je broj slučajeva ljudi koji pate od anksioznosti i depresije, ali i pojačan intenzitet kod osoba koje su već bile u nekoj fazi tog stanja. Razlog su ograničenja, socijalna distanca među ljudima i sve mjere koje su bile ili jesu na snazi. A kao i nakon svake krizne situacije, očekujem da će taj porast biti još veći - riječi su nacionalne koordinatorice za mentalno zdravlje RS-a psihijatarice Biljane Lakić.
Aplikacija kao pomoć
I društvo psihologa, kako ono u FBiH tako i u RS-u, ima pune ruke posla, no nije im teško. Važno je pomoći stanovništvu u ovim složenim vremenima koja treba pregrmjeti. - Treba promovirati metode samopomoći. To su jednostavni savjeti poput uspostavljanja dnevnog ritma, kako odvojiti vrijeme za posao i odmor. Zatim jesti zdravo, imati kvalitetan san, svakodnevno imati neku tjelesnu aktivnost - kazala je Lakić.
Savjetuje i bavljenje kratkotrajnim aktivnostima koje izazivaju zadovoljstvo, poput plesa, vježbi disanja, molitve. - Ovisi što koga zadovoljava. Osim toga, treba ograničiti vrijeme pred TV ekranom i online - navela je, između ostalog, stručnjakinja. Da BiH u ovom slučaju želi napredovati u smislu poboljšanja mentalnog zdravlja koje je pandemija pogoršala, potvrđuje i aplikacija za depresiju i mentalne bolesti “D-App”, koju je izumila skupina mladih iz BiH.
To je najnoviji patent među zdravstvenim aplikacijama, a osmislili su ga mladi ljudi iz Bosne i Hercegovine, okupljeni oko ideje o očuvanju mentalnog zdravlja. Početak rada aplikacije planiran je za studeni, a ona će sadržavati kvalitetne usluge i informacije o mentalnom zdravlju i poremećajima te ostale koje će pomoći u prepoznavanju problema te savjetovati gdje potražiti pomoć.•