Nakon većeg dijela siječnja koji su obilježile temperature oko nule, što je uobičajeno za ovo doba godine, posljednjih dana Hrvatsku je zahvatila južina. Promjena vremena donijela je različite reakcije – dok neki osjećaju pojačanu nervozu, drugi se žale na bolove u tijelu, a mnogi tvrde kako im nedostaje energije za svakodnevne obaveze. No, jeste li znali da je južina nekada uvelike mijenjala svakodnevicu na jugu Hrvatske? U doba Dubrovačke Republike jugo nije bilo samo meteorološki fenomen, već i valjani razlog za ostanak kod kuće. Naime, za vrijeme jakog juga radne obaveze su se odgađale, a odlazak na posao nije bio obavezan. Ova zanimljiva praksa pokazuje koliko su nekadašnji stanovnici Dubrovnika ozbiljno shvaćali utjecaj vremena na zdravlje i raspoloženje, piše putnikofer.hr.
DUBROVAČKA REPUBLIKA I JUGO: KAKO SU STARI STANOVNICI KORISTILI VJETAR ZA PREDAH OD POSLA
Jugo je topli vjetar koji sa sobom nosi vlagu i težinu u zraku, a mnogima donosi neraspoloženje, umor i glavobolje. No, dok se danas na njegove učinke uglavnom žalimo, u Dubrovačkoj Republici jugo se shvaćalo vrlo ozbiljno. Toliko ozbiljno da su postojala pravila koja su u potpunosti prilagođavala svakodnevni život promjenama vremena, što svjedoči o drevnom razumijevanju prirode i njezina utjecaja na čovjeka.
JUGO JE VJETAR KOJI MIJENJA VRIJEME I RASPOLOŽENJE
Jugo je vjetar koji oblikuje klimu i svakodnevicu duž Jadranske obale. Iako se može javiti u svim godišnjim dobima, na sjevernom Jadranu i Kvarneru češće se osjeti u proljeće, dok je na jugu najizraženiji ujesen i zimi. No, bez obzira na doba godine, jugo uvijek donosi slične promjene – pad tlaka, povećanu vlagu i naoblaku, često praćenu kišom i grmljavinom.
Posebno je karakteristično zimsko, tzv. ciklonalno jugo, koje nastaje kada se središte ciklone smjesti nad zapadnim Sredozemljem. Takvo jugo može puhati danima, ponekad i tjednima, i može uzrokovati valove na moru, otežavati plovidbu i stvarati atmosferu melankolije koja se uvlači pod kožu. Mnogi ga krive za glavobolje, nesanicu i opće stanje bezvoljnosti poznato kao fjaka – ono neodređeno stanje između budnosti i sna, gdje volja za radom gotovo nestaje, piše putnikofer.hr.