Danski parlament usvojio je zakon kojim se starosna granica za odlazak u mirovinu do 2040. godine podiže na 70 godina, što će biti najviše u Europi, a kako se navodi u najnovijem broju Glasa osiguranika, glasila Republičkog fonda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (MIO), ta je granica u Danskoj, kao i u više europskih zemalja, sada 67 godina. Zbog produljenog životnog vijeka i sve duljeg razdoblja provedenog u mirovini mnoge europske zemlje povećavaju starosnu granicu za odlazak u mirovinu. Prema projekcijama OECD-a, do 2060. godine prosječna starosna granica za mirovinu u Europskoj uniji približit će se 67 godina, dok će neke zemlje podići prag i na 70, pa čak i više godina.
Različita pravila
Danska prednjači u ovoj reformi i planira do 2040. godine podići starosnu granicu na 70 godina. Nizozemska, Velika Britanija i Irska već su usvojile zakone kojima se granica postupno povećava. Prema izvješću OECD-a, Danska bi do 2060. godine mogla imati najvišu starosnu granicu - čak 74 godine. Povećanje starosne granice za mirovinu postupno postaje stvarnost diljem Europe. Mnoge zemlje već primjenjuju reforme prema zakonima koji su ranije usvojeni i očekuje se da će se taj trend nastaviti u godinama koje dolaze. A kakvo je stanje kod nas? BiH ima gotovo jednak broj zaposlenih i umirovljenika, što mirovinski sustav čini neodrživim. Zakon se razlikuje po entitetima, ali granica je ista - 65 godina. U Federaciji BiH pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života. Ti uvjeti vrijede i za muškarce i za žene. U Republici Srpskoj zakon je predvidio da pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Osiguranik koji nema navršenih 65 godina života ima pravo na starosnu mirovinu kada navrši 60 godina života i 40 godina mirovinskog staža. Kada je riječ o ženama, one imaju pravo na starosnu mirovinu kada navrše 58 godina života i 35 godina staža osiguranja. Postojalo je nekoliko inicijativa u oba entiteta da se starosna granica za odlazak u mirovinu podigne s obzirom na nedostatak radnika, međutim, ništa ozbiljnije po tom pitanju nije urađeno. Trenutačno starosna granica za odlazak u mirovinu u zemljama EU-a varira. Za muškarce se kreće između 62 i 67 godina, dok žene mogu u mirovinu između 60 i 67 godina. Najnižu starosnu granicu ima Turska, gdje se žene mogu umiroviti s 49, a muškarci s 52 godine. U 23 europske zemlje starosna granica za muškarce i žene je izjednačena, ali u devet zemalja muškarci i dalje odlaze u mirovinu kasnije. Najveća razlika bilježi se u Austriji i Poljskoj, gdje muškarci u prosjeku rade čak pet godina dulje od žena. U EU prosječna razlika između spolova iznosi 0,9 godina.
Bh. susjedstvo
A kakva je mirovinska politika u našem susjedstvu? U Hrvatskoj je dobna granica za mirovinu 65 godina života uz najmanje 15 godina staža. U prijevremenu mirovinu može se ići i pet godina ranije, odnosno sa 60 godina, ali s najmanje 35 godina radnog staža. Žene mogu ići ranije i u starosnu i u prijevremenu mirovinu. Dob za mirovinu žena svake se godine povećava za tri mjeseca. U Crnoj Gori muškarci pravo na starosnu mirovine stječu sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, a žene do 2032. godine odlaze u mirovinu po nešto drugačijim uvjetima. Trenutačno, da bi se umirovile, potrebne su im minimalno 62 godine i devet mjeseci života. Plan je da i one od 2032. idu u mirovinu sa 64 godine i devet mjeseci, piše bankar.me. U Sjevernoj Makedoniji osiguranik stječe pravo na starosnu mirovinu kada napuni 64 godine ako je muškarac odnosno 62 godine života ako je žena i ima najmanje 15 godina radnog staža. U Sloveniji je starosna granica za mirovinu jednaka za muškarce i žene. Uvjeti za mirovinu su – 60 godina života i 40 godina mirovinskog staža ili 65 godina života i 15 godina staža osiguranja. Starosna granica za odlazak u mirovinu u Srbiji ove je godine za žene 63 godine i deset mjeseci, a za muškarce 65 godina. Shodno zakonskim propisima, starosna granica za umirovljenje žena će se idućih godina podizati za po dva mjeseca godišnje, pa će od 2032. godine i žene i muškarci u mirovinu s navršenih 65 godina života.