"Čagljevi su novost i svima nama predstavljaju problem. Ta vrsta je u ekspanziji, širi se, uništava ostale vrste u našem staništu, našu autohtonu divljač", potvrdili su za Bljesak.info iz Lovačkog društva "Jarebica" Mostar.
Ozbiljna prijetnja
Ekipa Bljeska kontaktirala ih je zbog sve većeg problema s čagljevima u susjednoj nam Dalmaciji. Riječ je o grabežljivcu koji predstavlja prijetnju srnećoj divljači i zečevima, ali i domaćim životinjama, te svojim dolaskom potpuno mijenja stanište.
Pripada porodici pasa, a jedan od najbližih srodnika mu je vuk. Ipak, kako su za Bljesak.info pojasnili iz Lovačkog društva "Jarebica" Mostar, značajno se razlikuju.
"Vuk je životinja koju ćete danas vidjeti ovdje, a već sutra on može biti 40-50 kilometara dalje", naveli su te dodali kako se čagalj nastanjuje na prostoru na kojemu ima stalni pristup hrani.
Čagljevi se kreću u čoporima, a koliko su kao zajednica organizirani govori i to što mlađe jedinke odlaze u izviđanje terena i dojavljuju ima li na prostoru hrane.
"Ta vrsta divljači se brzo širi, ima veće okote i lako se prilagođava prostoru, uvjetima i terenu", naglasili su iz Lovačkog društva "Jarebica" Mostar.
"Čut ćete ga po noći"
Domaći lovci vjeruju kako u Hercegovinu dolaze s prostora Pelješca i primorskog dijela te su u ekspanziji.
"Sjedite navečer u auto i provozajte se do Slipčića i tim terenom prema Čitluku i otvorite prozor, čut ćete ga po noći kako se 'krivi', kako se oglašava", ispričali su za Bljesak.info iz Lovačkog društva "Jarebica" Mostar.
Naglasili su kako su ih viđali i prema Mostarskom blatu, ali i na potezu od Rudnika prema Cimu.
Odgovor na pojavu ove vrste u svojem lovištu još uvijek nemaju, ali ponukani iskustvom kolega iz Dalmacije imaju razloga za brigu.
Podsjetimo, hrvatski mediji nerijetko pišu o incidentima s čagljevima. Primjera radi, svake godine na Pagu čagljevi zakolju više od 300 janjadi i ovaca, čime nanose veliku štetu stočarima.
Velika šteta
Najčešće samo usmrte janjad i ostave ih gotovo netaknutima, a njihov broj raste iz godine u godinu. Naime, lovci smiju ustrijeliti samo četiri čaglja godišnje.
Kako bi na bilo koji način pomogli svojim stočarima, u ovoj općini su odlučili ponuditi nagradu za svakog ustrijeljenog čaglja.
"Donesen je zaključak općinskog vijeća općine Kolan o tisuću eura za svakog ustrijeljenog čaglja na području općine Kolan, to je još jedna mjera", rekao je ranije za HRT Šime Gligora, načelnik općine Kolan.
Uvjet je da je čaglja ustrijeli lovac sa svim važećim dozvolama, najviše četiri godišnje.
Pravovremena reakcija?
Slična situacija je i u Nacionalnom parku Kornati gdje još uvijek nisu pronašli rješenje za problem čagljeva. Lokalni lovci kažu kako je čagljeve teško istrijebiti jer se brzo razmnožavaju, a nemaju prirodnog neprijatelja. No, može im se kontrolirati brojnost i smanjiti šteta.
Kako bi se zaštitila kornatska ovca i očuvala ravnoteža ekosustava, u planu je neke pašnjake opasati i, takozvanim, "električnim pastirima".
"Ili čagalj ili ovca", kažu Kornatari. Kompromisa nema, a nema ni otoka u Parku na kojem nisu napravili štetu.
Ako je suditi prema primjeru susjeda, Hercegovina ima razloga za brigu. Ostaje vidjeti čeka li nas sličan scenarij ili će lovci i lokalne vlasti, poučeni primjerom, pravovremeno reagirati.