U Federaciji BiH živi 181.927 osoba s invaliditetom (OSI), najveći broj njih u dobi je starijoj od 65 godina, a najčešći invaliditet odnosi se na poteškoće s hodanjem. Također, značajan broj osoba s invaliditetom u ovom bh. entitetu suočen je s manjkom prostora, organizacijom i mjestom stambene jedinice, a posebno s pitanjem pristupačnosti, pokazala je Strategija za unaprjeđenje prava i položaja osoba s invaliditetom u Federaciji BiH 2025. – 2030. godine, koju je nedavno usvojila Vlada FBiH. Naime, svega 11.218 zgrada/kuća ima stube i rampu, dok 121 zgrada/kuća ima dizalo za osobe s invaliditetom, što je tek 0,02% od ukupno navedenog stambenog fonda u ovom bh. entitetu i značajno manje u odnosu na potrebe, piše Večernji list.
Bolji uvjeti
Stoga je jedan od ciljeva u idućem razdoblju stvoriti uvjete za pristupačnost osoba s invaliditetom što većem broju, ponajprije javnih, ali i stambenih objekata. Podaci iz Strategije za unaprjeđenje prava i položaja osoba s invaliditetom u FBiH 2025. – 2030. godine navode kako su najmnogoljudnije županije: Tuzlanska s 445.028 stanovnika i Sarajevska s 413.593 stanovnika.
U ovim dvjema županijama živi oko 39 posto stanovništva FBiH, odnosno 44% populacije osoba s invaliditetom. Ipak, postotak osoba s invaliditetom u odnosu na opću populaciju najveći je u Tuzlanskoj županiji (9,8%), zatim u Sarajevskoj (8,6%) pa u Zeničko-dobojskoj (8,3%), Srednjobosanskoj (8,1%), u Posavskoj(7,8 %), Unsko-sanskoj (7,6%), Hercegovačko-neretvanskoj (6,7%), Hercegbosanskoj (6%) te u Zapadnohercegovačkoj (5,4%). Najveći postotak osoba s invaliditetom u ukupnoj populaciji evidentiran je u Bosansko-podrinjskoj županiji (11,03%). U općoj populaciji FBiH, kao i u populaciji OSI, više je stanovnika ženskog spola. Najveći broj OSI u populaciji je od 65 godina i više (47,2%), što implicira da ovaj podatak uključuje veliki broj osoba koje su u procesu starenja doživjele invaliditet.
Od ukupnog broja populacije OSI u FBiH, najveći broj njih je s problemima hodanja ili penjanja uz stube (63,1%). S ovom poteškoćom najviše je OSI u kasnoj zreloj dobi i starosti (63%). Međutim, veliki broj ovih osoba pripada najaktivnijoj životnoj dobi, 30 - 59 godina (33,6%). S ovom vrstom poteškoća suočavaju se i djeca OSI iz razdoblja rane mladosti (3,5%).
- Promatrano po dobi i vrsti invaliditeta, najveći broj OSI je s poteškoćama hodanja ili penjanja uz stube u dobi od 65 godina i više. U ovoj skupini slijede višestruke poteškoće te poteškoće s vidom i sluhom. I u skupini djece najveći broj ima poteškoće hodanja ili penjanja uz stube, zatim višestruke poteškoće te oštećenja vida, dok je najmanji broj djece s oštećenjem sluha, što jasno upućuje da su poteškoće vezane uz oštećenje sluha posljedica razvojnog procesa, odnosno starenja - navodi se u dokumentu strategije.
Nova pravila za objekte
Zadatak ovog dokumenta je odrediti strateške ciljeve, prioritete i aktivnosti svih resora u kojima se rješavaju pitanja značajna za položaj i ostvarenje prava OSI u FBiH, a jedno od njih je svakako osigurati veći broj dizala za osobe s invaliditetom, kao i pristupnih rampi na području cijele FBiH.
- Zaključujemo da je imperativ osigurati da novoizgrađeni objekti budu u skladu sa standardima pristupačnosti ako stvarno želimo ispuniti obveze i stvoriti uvjete pristupačnosti za osobe s invaliditetom.
Također, nadležna tijela i institucije moraju se ozbiljnije uključiti u rješavanje pitanja arhitektonske prilagodbe stambenih objekata tako da se proračunima nadležnih tijela osiguraju odgovarajuća financijska sredstva za izgradnju rampi i dizala za OSI gdje god je to potrebno kako bi se ova obveza rješavala pravodobno i konačno prestalo nepotrebno iscrpljivanje OSI zbog čekanja na rješavanje ovog važnog životnog pitanja - zaključeno je u strategiji.