Poslodavci upozoravaju na rast troškova poslovanja, a sindikati traže veće plaće za radnike. No, u vrijeme inflacije i novih najava poskupljenja, koliko radnici uistinu mogu očekivati? Tko će snositi trošak povećanja plaća i, ono najvažnije, hoće li veća primanja značiti i bolji životni standard ili će ih "pojesti" nova poskupljenja? Vlasti entiteta Republika Srpska dogovor o minimalnoj plaći očekuju već ovoga tjedna. Poslodavci ne odustaju od zacrtanih pet do šest posto, no odranije je već na snazi diferenciranje iznosa prema stručnoj spremi – ono što se sada traži u Federaciji Bosne i Hercegovine, piše N1.
Savez samostalnih sindikata zahtijeva povećanje minimalne plaće na najmanje 1.500 KM za radnike s osnovnom školom, 1.700 KM za one sa srednjom, 1.800 KM za radnike s višom te 1.900 KM za one s visokom stručnom spremom.
"Naša je uloga da napokon i to riješimo na razini Federacije. Da razdvojimo osnovnu, srednju, višu i visoku stručnu spremu što se tiče minimalca. Ne vidim razlog da nam poslodavci ne daju podršku. Evo, i kod nas u Sindikatu imamo portira koji ima plaću oko 1.200 KM. Ja ću kao predsjednik, ako se donese odluka, podignuti i njemu plaću, ali ću i srednju i višu školu usklađivati s tim", rekao je Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Pregovori socijalnih partnera u Federaciji BiH počinju sljedećega tjedna, no zakomplicirat će ih aktualni politički trenutak, odnosno smjena vlasti, a malo je optimizma i među radnicima i među poslodavcima.
"Evo, ja sam baš krenula u Sindikat. Mi se borimo za povećanje plaća, jer su sve plaće, i srednja i osnovna, na minimalcu. Ne očekujem ništa, jer i ako se poveća plaća, povećat će se i cijene i radnik opet neće dobiti ništa", kazala je jedna od radnica.
Poslodavci danas nisu govorili o tome što bi mogli dobiti radnici bilo kojega stupnja obrazovanja. Pred njima je novi izazov – električna energija za gospodarske subjekte mogla bi poskupjeti od 26 do 31 posto.
"Svi oni koji budu mogli taj trošak prebaciti na cijenu gotovoga proizvoda ili usluge, to će i učiniti. A to generira inflaciju", naveo je Adnan Smailbegović iz Udruge poslodavaca FBiH.
Inflacija je i u rujnu iznosila više od pet posto. Rast cijena već je dobrim dijelom "pojeo" i dosadašnja povećanja plaća.
Minimalna plaća u Federaciji BiH iznosi 1.027 maraka, ali radnici za taj novac ne mogu kupiti onoliko koliko su mogli prije godinu dana.
Sindikalna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u rujnu je dosegnula 3.565 maraka, dok je prosječna plaća pokrivala manje od polovice toga iznosa. Minimalna plaća pokrivala je tek oko 29 posto.
Troškovi prijevoza na godišnjoj su razini porasli gotovo 28 posto, a troškovi stanovanja i energenata gotovo 12 posto.
"Jednostavno, ako imamo situaciju apsolutnoga nečinjenja, bez ikakvih mjera kojima bi se cijene energenata umanjile, ako nemamo nikakvih poteza koji bi vodili prema budućim povoljnijim cijenama, onda smo jednostavno prepušteni stihiji", poručio je ekonomist Igor Gavran.
Poslodavci, osim preispitivanja najavljene cijene struje, traže i smanjenje doprinosa, poreznih opterećenja i parafiskalnih nameta, kojih je u Federaciji BiH, prema njihovim podatcima, više od 2.800.
Vlasti, s druge strane, mogu utjecati na cijene kroz razgovore s Elektroprivredom BiH, regulatorni nadzor i ciljane mjere zaštite gospodarstva i građana od energetskih šokova.
U protivnom, veća plaća mogla bi značiti samo veći iznos na papiru, dok bi ono što se za taj novac može kupiti ostalo isto.