Unatoč činjenici da je izborna godina, pitanje Plana rasta Europske unije za zapadni Balkan prevažno je iz konteksta osnaživanja ekonomskih prilika u BiH, odnosno životnog standarda žitelja, a ta misao vodilja mora biti i ključni pokretač promjena koje moraju podignuti otpornost našeg gospodarstva na sve one izazove s kojima se suočava.
Dr. sc. Igor Živko, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, ističe kako Bosni i Hercegovini svakako treba iskorak u stvaranju sigurnog i stabilnog poslovnog okružja za sve poslovne subjekte koji posluju u BiH, a posebice za potencijalne investitore koji imaju motiv investirati u BiH. Pritom je svakako pitanje investiranja izravno vezano i uz izgradnju održive i cirkularne ekonomije te udovoljavanje zahtjevima zelene tranzicije.
Profesor Živko se u razgovoru za Večernji list, osim ovog pitanja, osvrnuo i na tematiku velikih reformskih procesa u Federaciji Bosne i Hercegovine. U tom je kontekstu komentirao i novo zakonsko rješenje o fiskalizaciji transakcija, istaknuvši kako će omogućiti kvalitetnije porezno administriranje, za pretpostaviti bolje ubiranje javnih prihoda, jasnije i točnije planiranje javnih rashoda.
- A upravo ovo potonje bitno je za održavanje stabilnosti izvanproračunskih fondova i samog proračuna. Samo tako nositelji ekonomskih odluka mogu projicirati smanjenje stope doprinosa, pri tome ne ugrožavajući fiskalnu stabilnost - objasnio je Živko.
Večernji list: Pred BiH su u 2026. godini veliki izazovi, ali i prilike u gospodarskom smislu. Na prvom mjestu je pitanje reformi koje bi omogućile ubrzanje zemlje prema dostizanju europskih standarda. Mislite li kako će vlasti na svim razinama uspjeti ostvariti fokus na temama iz Plana rasta EU-a, poput poboljšanja poslovnog okružja i digitalizacije?
- Bosni i Hercegovini svakako treba iskorak u stvaranju sigurnog i stabilnog poslovnog okružja za sve poslovne subjekte koji posluju u BiH, a posebice za potencijalne investitore koji imaju motiv investirati u BiH. Plan rasta EU-a za zapadni Balkan predstavlja instrument EU koji treba pomoći da unaprijedimo svoj ekonomski i socijalni sustav te se približimo EU standardima. Svakako da bi sve razine vlasti trebale zadržati fokus na realizaciji aktivnosti Plana rasta jer BiH treba financijska sredstva kojima bi financirala projekte od digitalizacije javnih usluga, razvoja poslovnog okružja, obrazovanja i njegova povezivanja s tržištem rada do unaprjeđenja djelovanja institucija u smanjenju korupcije, organiziranog kriminala i zaštite temeljnih prava. No, jasno je kako u izbornoj godini ne treba isključiti zastoje na realizaciji istih. Treba nam biti jasno da su reforme nužnost i njima bismo trebali podići svoju otpornost na sve izazove koji se pred nas mogu stavljati, a koji su nastali zbog unutarnjih neravnoteža ili djelovanja globalnih silnica.
Večernji list: U Federaciji BiH svjedočimo velikim reformskim zakonima, poput onog o fiskalizaciji transakcija. Smatrate li kako će takvo zakonsko rješenje omogućiti da dođe do značajnijeg pada zbrojne stope doprinosa u bliskoj budućnosti?
- Porezna reforma, koja je počela smanjenjem poreznog klina na rad, odnosno smanjenjem ukupnog troška rada za poslodavce, trebala bi za posljedicu imati konkurentniju ekonomiju zbog nižih troškova koje poslodavci imaju i koji im opterećuju krajnju cijenu proizvoda. Zakonom o fiskalizaciji transakcija imat ćemo kvalitetnije porezno administriranje, za pretpostaviti bolje ubiranje javnih prihoda, jasnije i točnije planiranje javnih rashoda. A upravo ovo potonje bitno je za održavanje stabilnosti izvanproračunskih fondova i samog proračuna. Samo tako nositelji ekonomskih odluka mogu projicirati smanjenje stope doprinosa, pri tome ne ugrožavajući fiskalnu stabilnost.
Večernji list: Hoće li takvo što možda voditi i mogućnosti snažnijeg rasta osobnih primanja?
- Smanjenje stope doprinosa moglo bi osloboditi financijska sredstva koja poslodavci mogu koristiti za povećanje osobnih primanja. No, ne treba zaboraviti da osobna potrošnja u BiH generira najveći dio potražnje, pa je treba promatrati i kroz tu prizmu, kao i potencijalni uzrok inflacije.
Večernji list: Kako odgovoriti na izazove na tržištu rada? Je li rješenje u boljoj usklađenosti obrazovnih sustava s potrebama?
- Svakako da je potrebno stalno raditi na usklađivanju potreba tržišta rada i sustava obrazovanja. Suočeni s demografskim pritiskom, jako je bitno posvetiti pozornost razvoju ljudskog kapitala. Prije svega, traži se unaprjeđenje kvalitete svih razina obrazovanja, uvođenje dvojnih programa, osiguranje zapošljavanja mladih i zaštita njihova socijalnog statusa i sigurnosti. Potrebna je stalna koordinacija nositelja vlasti, akademske zajednice i cijelog obrazovnog sustava i poslovnog sektora.
Večernji list: Može li opredijeljenost Europske unije da jača vlastite industrijske i općenito proizvodne kapacitete biti i prilika za BiH u smislu privlačenja novih oblika investicija iz europskih zemalja?
- Glavni vanjskotrgovinski partneri BiH, a istodobno i zemlje podrijetla najznačajnijih inozemnih investicija, zemlje su Europske unije. Upravo strategija EU-a da se osnaži i tako smanji ovisnost globalno može biti naša prilika. Posebnice u sektorima industrije, obrane i IT-a. No, ne treba zaboraviti i izazove jer poslovanje s EU-om pred nas stavlja potrebu izgradnje održive i cirkularne ekonomije te udovoljavanja zahtjevima zelene tranzicije.