Sveučilišna klinička bolnica Mostar u suradnji s Kinderchirurgische Klinik im Dr. von Haunerschen Kinderspital Ludwig-Maximilians-Universitaet, München organizira XI. simpozij dječje kirurgije i urologije s međunarodnim sudjelovanjem koji će se održati 29. i 30. svibnja 2014. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. XI. simpozij dječje kirurgije i urologije već je tradicionalno okupljanje europskih i svjetskih dječjih kirurga i urologa na kojem se razmjenjuju znanstvena i stručna iskustva i ideje. U sklopu simpozija održat će se 42 aktualna predavanja te će se izvesti 16 operativnih zahvata na našim malim pacijentima iz svih krajeva Bosne i Hercegovine i iz Republike Hrvatske. Ovaj događaj je bio povod za razgovor s ravnateljem SKB-a Mostar dr. Antom Kvesićem.
• Kakva su ove godine očekivanja od simpozija?
Ovo je XI. simpozij zaredom koji organiziramo i možemo slobodno reći kako je to 11. kongres po svemu onome što se tu prezentira. Doći će više od 150 dječjih kirurga u Mostar iz 5 - 6 europskih zemalja, te kolege iz BiH, Crne Gore, Makedonije Srbije, Slovenije... Tu su i svjetski stručnjaci prof. dr. Hans-Georg Dietz, prof. dr. Maximilian Stehr, prof. dr. sc. Pippi Salle koji je peti put s nama, prof. dr. sc. Aivar Bracka dolazi nam 5. put, prof. dr. sc. Nicola Capozza koji je 10. put s nama. Ljudi su se vezali za ovaj simpozij i mi više njih ne nagovaramo da dođu nego dogovaramo kada mogu doći. Ono što razlikuje ovaj simpoziji od kongresa jest da je češći, da se održava svake godine i ono što osobno smatram izuzetno važnim i što je najveći dobitak jest workshop. Osim radnog dijela postoji i operativni program. Mi smo za ova dva dana pripremili 18 složenih operacija. Djeca su iz Pazina, Tuzle, radi se o najkompliciranijim slučajevima iz dječje kirurgije i urologije. Do sada smo uradili više od 120 ‘službenih’ operacija, iako u našoj bolnici radimo sve takve operativne zahvate i to je naš put učenja. Naravno, sve ovo košta. I to puno. Ovo mogu raditi samo ljudi koji imaju sponzore jer bolnica od svojeg novca to ne može. Mi dječji kirurzi i urolozi imamo jednu cijelu garnituru sponzora koji nas prate sve ove godine i kojima nismo dosadili i koristim ovu priliku da im zahvalim na iznimnoj potpori koja traje već 11 godina.
• Vi ste nakon rata bili jedini dječji kirurg u Mostaru. Kakva je situacija danas?
Predratna mostarska bolnica je imala jednog dječjeg kirurga koji je radio rutinske operacije. Ali rat je to prekinuo. Ja sam nakon rata bio prvi dječji kirurg i šalio sam se kako sam i najbolji u Mostaru jer sam bio jedini. Sada na svom odjelu imam šest dječjih kirurga i radimo kompletnu patologiju iz dječje kirurgije. I to svojim snagama. Imamo apsolutno uigranu ekipu i mislim da pokrivamo sve što trebamo. Ponosan sam na to. Dječja kirurgija je složna grana medicine koja je jako dugo vremena bila na margini. Kod nas je narod jako dugo gledao ‘boli li babu, a ne dijete’. Sada je drukčije. Ali još uvijek tu nismo dovoljno jaki. I sada se borimo za novu pedijatriju...
• Što se događa s projektom nove Klinike za dječje bolesti SKB-a Mostar?
Skupština je donijela odluku o novom kreditnom zaduženju. Federalno ministarstvo financija sada procjenjuje kreditne mogućnosti županijskog proračuna HNŽ-a. Vjerujem da postoji prostor za to, imam nekih naznaka da će mišljenje biti pozitivno i nadam se da će Vlada HNŽ-a podržati ovo zaduženje. Mi sa Saudijskim fondom imamo kredite gdje su kamate 1,5 posto, 30 godina vraćanje kredita s 5 godina pričeka. S druge strane, dobivamo vrhunski objekt koji će nam služiti idućih 50 godina najmanje.
• Vratimo se dječjoj kirurgiji. Od čega djeca danas najčešće obolijevaju, koje operacije najčešće obavljate?
Postoji ona rutina, nešto što radimo svakodnevno. To su kile, spuštanje testisa, i to je svakodnevnica. Postoji dječja trauma i, naravno, segment abdomena gdje je najčešći problem sa slijepim crijevom. Najčešće od specifičnih operacija su urogenitalne malformacije kojih ima veoma dosta. Od onoga što nam priroda ponudi kao malformacije više od 70 posto je u urogenitalnom sustavu. Imate dijete koje se rodilo s problemom, a kroz ove zahvate imate mogućnost popraviti taj problem kako bi dijete imalo normalan život. Kada je struka dobra, može se puno pomoći.
• Koliko ste zadovoljni stanjem u SKB-u Mostar?
Kao i drugi, ja nisam zadovoljan svime u bolnici. Meni kao ravnatelju smeta jedna financijska situacija koja je loša. Više radimo nego štouspijemo naplatiti.
• Zašto?
Ne želimo smanjiti rad jer smo jedva privukli pacijente u našu bolnicu. Strahovito smo povećali dijapazon usluga koje radimo. Doveli smo do toga da pacijenti više skoro nigdje ne moraju ići. To je povuklo za sobom dodatne troškove, zapošljavanje novih ljudi, sada nas ima skoro 1800, što je strahovito veliki pogon. Još malo pa možemo razgovarati o zdravstvenom turizmu (smijeh). Ali o tome nekom drugom prilikom.
• Kolike su štete zbog nenaplaćenih usluga?
Mi sami sebi godišnje uradimo oko 15 milijuna maraka štete jer znamo da nećemo naplatiti ono što radimo. Također, žalosti me i kada pacijent doživi neugodnost u bolnici, a znam da toga ima. To su ekscesne situacije kojih ima, ali vjerujem da će se i čitatelji složiti sa mnom, u bolnici se danas skoro ugodno osjeća ako zaboravi razloge zašto je ovdje. Borit ćemo se da bolnica bude još bolja. Nadamo se da će oni koji financijski trebaju podržati bolnicu shvatiti da je ovaj projekt prevažan.
• SKB Mostar je pokrenuo niz akcija za pomoć poplavljenim područjima. Koliko bolnica iz Mostara i kako može pomoći ljudima u Bosni?
Gledajući na televiziji razmjere kataklizme u tim područjima, to je strašno. Mi smo reagirali na više načina. Stavili smo im svoje kapacitete na raspolaganje. Svi ljudi koji dođu s tih područja neće biti pitani ni za uputnicu. Poslali smo nekoliko kontigenata pomoći u zdravstvene institucije na pogođenim područjima. Sada je svaki zaposlenik dobio priliku, ako želi, odreći se 5, 10, 15 maraka od svoje plaće ili dnevnice. Prikupljeni novac će biti potrošen na kupovinu najpotrebnijih lijekova, ono što budu tražile zdravstvene institucije s ovih područja. Na raspolaganju smo s ljudstvom, tehnikom, što god treba tu smo.