UNO BIH

U BiH se svake godine uveze oko 9 milijuna kg lijekova

U BiH se svake godine uveze oko 9 milijuna kg lijekova
17.07.2018.
u 11:00
Pogledaj originalni članak

Bosna i Hercegovina godišnje uveze 8,923.565,55 kilograma lijekova. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, samo prošle godine ova zemlja uvezla je lijekova u vrijednosti od 758,398.734,64 konvertibilne marke. Isti podaci pokazuju kako je u prvih šest mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno 4,346.661,60 kilograma lijekova vrijednih 393,776.362,45 konvertibilnih maraka, piše Večernji list BiH.

U istom razdoblju, prema podacima UNO-a BiH, izvezeni su lijekovi vrijedni 64,966.615,62 konvertibilne marke.

BiH lijekove uvozi iz velikog broja zemalja, a među najzastupljenijima su oni proizvođača iz Njemačke, Francuske, Hrvatske, Srbije... Kada je riječ o strukturi lijekova, uvozi se gotovo sve, od aspirina, do kemoterapija za najagresivnije bolesti.

Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, stanovnici ove zemlje su od 2009. godine pa do početka 2017. godine na antidepresive potrošili više od 77 milijuna konvertibilnih maraka, a samo u 2016. za te lijekove izdvojeno je oko 10 milijuna konvertibilnih maraka. Prema podacima ove agencije, iz skupine antidepresiva najviše je potrošeno paroksetina, sertralina i fluoksetina.

Antidepresivi se stanovnicima Bosne i Hercegovine, uglavnom, ne daju samo zbog depresije nego i anksioznih poremećaja koji su jako prisutni u stresnim situacijama. To je pokazatelj kako je društvo u BiH jako izloženo kontinuiranim i dugotrajnim stresovima koji dovode do raznih psihičkih poremećaja.

U Bosni i Hercegovini se godišnje popiju ogromne količine antibiotika. Riječ je o lijekovima vrijednim više od 30 milijuna maraka.

Iako se Bosna i Hercegovina ubraja u europski prosjek potrošnje antibiotika, a njihova upotreba je čak u blagom padu, mnogi građani još uvijek nerijetko upotrebljavaju antibiotike bez konzultacije s liječnikom.

Stručnjaci navode kako je smanjena potrošnja u Bosni i Hercegovini evidentirana nakon što su pooštrene mjere propisivanja i izdavanja ovakvih lijekova, međutim, još uvijek mnogi građani uzimaju antibiotike samoinicijativno, odnosno bez savjeta liječnika.

Farmaceuti upozoravaju da se antibioticima liječe bakterijske infekcije, ali ne i virusne te da njihova neodgovarajuća ili prekomjerna upotreba može dovesti do antibiotske rezistencije, odnosno otpornosti na antibiotike. Antibiotska rezistencija nastaje kao posljedica neracionalne upotrebe lijekova, što, između ostaloga, podrazumijeva upotrebu antibiotika kod virusnih infekcija.

- Antibiotik u slučaju prehlade i gripe neće pomoći jer u tom slučaju u budućnosti, ako zaista budemo trebali neki od antibiotika, on neće biti učinkovit u liječenju određenih bakterijskih infekcija zato što se antibiotska rezistencija prenosi dalje na buduće generacije - navode stručnjaci.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.