Broj stranih studenata na visokoškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini povećan je za gotovo 16 posto u jednoj akademskoj godini, a iako najveći dio njih i dalje dolazi iz susjednih država, posljednjih godina posebno se izdvaja rast broja studenata iz Indije.
Podaci koje je prikupila Fena pokazuju da sveučilišta u BiH, posebno kroz studijske programe na engleskom jeziku, privlače kandidate iz sve udaljenijih zemalja, ali istovremeno otvaraju pitanje koliko stranih diplomanata ostaje u zemlji nakon završetka obrazovanja.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u akademskoj godini 2024./2025. na domaće visokoškolske ustanove upisano je 6.875 stranih studenata, tj. 934 više nego godinu prije, kada ih je bilo 5.941. Najbrojniji su bili državljani Hrvatske, njih 1.966, zatim slijede Srbija s 1.905 studenata, Turska s 1.001 i Crna Gora s 896, dok je Indija bila na petom mjestu s 464 studenta.
Studenti iz ovih pet zemalja činili su više od 90 posto ukupne populacije stranih studenata. Posebno je zanimljivo da se gotovo 72 posto ukupnog povećanja broja stranih studenata u jednoj godini odnosi na Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru. Broj studenata iz Srbije povećao se za 275, Hrvatske za 245, a Crne Gore za 151, što ukazuje na to da geografska blizina, jezik i druge veze sa susjednim zemljama i dalje igraju značajnu ulogu kada je u pitanju odluka o studiranju u BiH.
Istovremeno, statistika pokazuje i promjene u strukturi studenata iz udaljenijih dijelova svijeta. Broj upisanih studenata iz azijskih zemalja povećao se s 1.413 u akademskoj godini 2023./2024. na 1.618 u 2024./2025., s posebno izraženim rastom među građanima Indije.
Njihov broj povećao se s 323 na 464, odnosno za gotovo 44 posto. S druge strane, broj studenata iz Bangladeša ostao je gotovo nepromijenjen, s 19 na 18, što pokazuje da povećani interes iz Azije nije ravnomjerno raspoređen među zemljama tog kontinenta.
Da obrazovanje postaje sve češći razlog dolaska stranih državljana u BiH potvrđuju i podaci Ministarstva sigurnosti BiH.
Prema Migracijskom profilu BiH, u razdoblju od 2021. do 2025. godine izdano je ukupno 13.331 dozvola za privremeni boravak na temelju obrazovanja, što čini otprilike petinu svih izdanih dozvola za privremeni boravak u tom razdoblju.
Njihov godišnji broj porastao je s 1.787 u 2021. na 3.497 u 2025. godini, odnosno za 96 posto. Najizraženiji rast zabilježen je u 2023. godini, kada je broj izdanih dozvola porastao za 45 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Ovi podaci ne predstavljaju broj upisanih stranih studenata, jer evidencija Ministarstva uključuje dozvole za boravak na temelju obrazovanja bez razdvajanja po stupnjevima obrazovanja, dok Agencija za statistiku prati upisane studente.
Precizniji uvid u boravak stranaca u svrhu visokog obrazovanja pružaju podaci Službe za poslove sa strancima, prema kojima je početkom listopada 2026. godine u BiH bilo 2.715 stranih državljana s aktivnim privremenim boravkom na toj osnovi.
- Najveći broj ih je iz Turske, 1.120, zatim slijede Indija, 562, Srbija, 258, i Crna Gora, 172. Deset najzastupljenijih nacionalnosti uključuju Hrvatsku, Njemačku, Egipat, Siriju, Rusku Federaciju i Libiju - navela je Služba za poslove sa strancima.
Podaci Službe posebno ukazuju na intenzitet rasta dolazaka iz Indije. Dok je 2022. godine odobreno samo 20 privremenih boravišnih dozvola za građane te zemlje na temelju visokog obrazovanja, godinu kasnije bilo ih je 389, 2024. godine bilo ih je 458, a 2025. godine čak 633.
Služba za poslove sa strancima naglašava da podaci ukazuju na značajan porast dolazaka iz određenih azijskih zemalja, prvenstveno Indije, ali ne i na jednak porast broja studenata iz svih južnoazijskih zemalja.
Na Univerzitetu u Sarajevu, u akademskoj godini 2025./2026. U 2018. godini registrirano je 855 stranih državljana iz 44 zemlje. U usporedbi s prethodnom akademskom godinom, kada ih je bilo 800 iz 34 zemlje, njihov broj se povećao za 6,88 posto, dok se broj zemalja iz kojih dolaze povećao za deset.
Za razliku od strukture studenata na pojedinim medicinskim fakultetima u zemlji, na Univerzitet u Sarajevu izrazito dominiraju državljani susjednih zemalja. Najveći broj studenata je iz Srbije, njih 295, zatim slijede Crna Gora 263 i Hrvatska 120, što zajedno čini gotovo 80 posto svih stranih studenata.
Slijede ih državljani Turske, Njemačke, Sirije, Sjeverne Makedonije, Kosova i Slovenije, dok među registriranim studentima u posljednje dvije akademske godine nema državljana Indije, Pakistana i Nepala. U akademskoj godini 2025./2026. registrirana su tri studenta iz Bangladeša.
- Najveći broj stranih državljana na Sveučilištu u Sarajevu studira na Medicinskom, Stomatološkom, Ekonomskom i Elektrotehničkom fakultetu, te u Centru za interdisciplinarne studije Prof. dr. Zdravko Grebo - izvještava UNSA.
Jedan od načina na koji Sveučilište pokušava povećati svoju međunarodnu privlačnost jest razvoj studijskih programa na engleskom jeziku, kojih trenutno ima deset u prvom i drugom ciklusu, uključujući integrirane studije.
Među njima su Međunarodni medicinski studijski program, integrirani studij dentalne medicine, Znanost o podacima na Elektrotehničkom fakultetu, programi iz područja financija, marketinga, poslovanja i menadžmenta na Ekonomskom fakultetu, kao i master program Demokracija i ljudska prava u jugoistočnoj Europi (ERMA) te Javna uprava i poslovna administracija na Fakultetu za upravu.
Da nastava na stranom jeziku može privući studente iz mnogo udaljenijih zemalja, pokazuje i primjer Medicinskog fakulteta u Foči univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Prema podacima dostavljenim Feni, na ovom fakultetu studira 772 studenta iz 38 zemalja. Većina ih je iz Indije - 446.
- U posljednje dvije godine primamo oko 40 studenata iz Indije i nekoliko iz Bangladeša za prvu godinu. Prije početka studija na engleskom jeziku na Medicinskom fakultetu u Foči, istražili smo tržište različitih zemalja s posebnom pažnjom na zemlje trećeg svijeta, uključujući Indiju. Saznali smo da postoji velika potreba za liječnicima u Indiji i nekim drugim zemljama Azije i Afrike. Odlučili smo pronaći agencije koje bi nam pomogle dovesti studente iz tih zemalja. Konzultirali smo se s fakultetima u regiji koji predaju na engleskom jeziku. Registrirali smo se kod Medicinskog vijeća Indije i nakon toga su počeli dolaziti prvi studenti. Kako je vrijeme prolazilo, studenti koji su bili na fakultetu dijelili su svoje dojmove s drugim potencijalnim kandidatima, te je sve veći broj studenata bio zainteresiran za studiranje ovdje - naglašava ova obrazovna ustanova.
Također, kao razloge za odabir ovog fakulteta, studenti navode prihvatljivu visinu školarine, niže troškove života u usporedbi sa zemljama Europske unije, te smatraju da proces dobivanja vize i boravišne dozvole u Bosni i Hercegovini nije pretjerano kompliciran.
Do sada je na Medicinskom fakultetu u Foči diplomiralo 56 studenata, a većina studenata se vratila u svoje matične zemlje.
Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru razvija i međunarodnu studentsku populaciju, gdje trenutno 122 studenta studiraju medicinu na engleskom jeziku, od kojih je 107 stranih državljana. Najveći broj dolazi iz Njemačke, a među zemljama podrijetla su Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska, Slovenija, Hrvatska, Poljska, Francuska, Norveška i Švedska.
Studijski program na engleskom jeziku pokrenut je 2018. godine, a Medicinski fakultet kaže da od svog početka bilježe stalan porast interesa međunarodnih kandidata.
U prve četiri godine nisu uspjeli ispuniti planiranu kvotu upisa od 30 studenata, između ostalog, i zbog nedovoljnog priznavanja studija izvan Bosne i Hercegovine. Međutim, nakon poboljšanja organizacije i intenzivnije međunarodne promocije od 2022. godine, redovito ispunjavaju planiranu kvotu posljednje tri godine.
Kao glavne prednosti koje prepoznaju strani studenti, Fakultet izdvaja nastavu u manjim grupama, izravan kontakt s profesorima i model integrirane blok-nastave, u kojem se studenti posvećuju jednom predmetu i polažu ispit odmah nakon završetka nastave.
Posebnu važnost pridaju kliničkoj praksi u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, gdje studenti imaju priliku obavljati praktičan rad i stjecati izravno iskustvo s pacijentima. Osim obrazovnih prednosti, među razlozima zašto studenti biraju Mostar su niži troškovi života, sigurnost, klima, geografski položaj i mogućnost upoznavanja drugačijeg kulturnog okruženja.
Iz Ministarstva sigurnosti BiH Feni su objasnili da su, prema Zakonu o strancima, strani državljani obvezni napustiti zemlju nakon završetka visokog obrazovanja, a ako žele uspostaviti radni odnos u BiH, moraju pokrenuti postupak za odobravanje privremenog boravka na temelju rada.
- Za takav boravak potrebna je odgovarajuća radna dozvola koju izdaje nadležno tijelo u Federaciji BiH, Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu, a zahtjev za izdavanje radne dozvole podnosi poslodavac - objašnjavaju.
U skladu s propisanim uvjetima, strani diplomanti mogu podnijeti zahtjev za dozvolu boravka radi rada putem diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH, ili nakon ponovnog ulaska u zemlju na temelju odgovarajuće vize ili bezviznog režima.
Međutim, nije poznato koliko stranih studenata mijenja osnovu boravka nakon završetka obrazovanja i ostaje živjeti i raditi u BiH.
Služba za poslove sa strancima navodi da ne vode zasebnu jedinstvenu evidenciju stranih državljana koji mijenjaju osnovu boravka nakon završetka obrazovanja zbog zaposlenja, spajanja obitelji ili drugih razloga, te stoga nemaju jedinstvene statističke podatke o njihovom boravku.
Univerzitet u Sarajevu također nije navelo konkretan broj stranih diplomanata koji su ostali u BiH, navodeći da kontinuirano razvija mehanizme za praćenje akademskog i profesionalnog puta svojih bivših studenata, uključujući i međunarodnu studentsku populaciju.
Osim pitanja ostanka, povećani broj stranih studenata podrazumijeva i potrebu za odgovarajućom administrativnom podrškom, od upisa i reguliranja boravka do integracije u akademsku i lokalnu zajednicu.
Sveučilište u Sarajevu naglašava da se informiranje i upis stranih studenata provodi izravno putem nadležnih službi, bez komercijalnih posrednika za regrutiranje kandidata.