Cijene goriva na benzinskim crpkama diljem BiH jučer su zabilježile značajan rast, što je izravna posljedica sukoba ogromnih razmjera na Bliskom istoku i snažnog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu. U glavnom gradu BiH cijena najskupljeg dizela dosegnula je 2,65 KM po litri, što predstavlja povećanje od 20 feninga u odnosu na prethodne dane. Rast je zabilježen i kod benzina premium 95, čija cijena u Sarajevu sada ide i do 2,46 KM po litri. Slična situacija zabilježena je u Mostaru. Tamo je cijena dizela porasla za 25 feninga i trenutačno iznosi 2,66 KM po litri, dok se benzin prodaje po cijeni do 2,41 KM. Ovakav trend rasta cijena u Mostaru izazvao je zabrinutost među građanima jer se cijena dizela ubrzano približava granici od 3 KM.
Psihološki učinci
Federalno ministarstvo trgovine priopćilo je kako je jučer došlo do korekcije cijene dizelskog goriva te da je prosječna maloprodajna cijena naftne prerađevine dizel BAS EN 590 (10 ppm) porasla za 0,07 KM po litri u odnosu na srijedu, a 0,13 KM po litri u odnosu na 3. ožujka. Kako se navodi, prosječna maloprodajna cijena premium bezolovnog benzina 95, BAS EN 228- BMB 95 na dan 5. ožujka ostala je ista u odnosu na srijedu. - Većina crpki povećala je cijene za od 10 do 20 feninga po litri, dok na pojedinim mjestima poskupljenje ide i do 0,30 KM po litri - kazao je za Nezavisne novine Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, i dodao da bi nadležna inspekcijska tijela trebala provjeriti takva povećanja. - Mislim da je poskupljenje od 0,30 KM ipak malo pretjerano i da bi inspekcija trebala pogledati takve slučajeve - kazao je Bečarević. Globalne krize, ratovi i geopolitičke napetosti često izazivaju psihološki učinak među potrošačima, zbog čega se ljudi odlučuju na stvaranje kućnih zaliha, piše Večernji.ba. Isti slučaj bilježi se i s naftom, gdje su brojni građani pohrlili na benzinske crpke kako bi osigurali rezerve, iako su iz Federalnog ministarstva trgovine naveli kako je tržište stabilno i da nema razloga za paniku. Slična praksa zabilježena je u doba korone te početkom sukoba u Rusiji i Ukrajini. Stručnjak za ekonomsku diplomaciju Siniša Pepić objasnio je za ATV da je zapravo strah u ovakvim situacijama veliki neprijatelj i glavni generator inflacije. - Psihološki učinci, gdje stanovništvo počinje kupovati veće količine goriva, veće količine određenih namirnica, to smo već vidjeli prilikom pandemije. Osnovni generator inflacije u ovakvim situacijama je strah - rekao je Pepić. Naglasio je da je najbitnije da stanovništvo bude smireno kako bi se, među ostalim, spriječile i zloupotrebe. - Tako najčešće biva, osobito na Balkanu. Što god da se događa, uglavnom bude izgovor da poskupe na prvom mjestu hrana i usluge - istaknuo je Pepić. A da je panika počela, vidljivo je u trgovinama i na benzinskim crpkama. Rastuće tenzije i neizvjesnost zbog sukoba na Bliskom istoku počeli su se osjećati i u svakodnevici građana, koji posljednjih dana sve češće kupuju veće količine goriva i osnovnih životnih namirnica. Građani dolaze s kanistrima i pune spremnike do vrha, strahujući od naglog rasta cijena, dok se na crpkama osjeti nervoza koja podsjeća na početak rata u Ukrajini. U pojedinim trgovinama već se mogu vidjeti poluprazne police brašna, ulja i šećera. Riječ je o naglom povećanju potražnje, posebno za proizvodima koji se tradicionalno smatraju osnovnim zalihama u kućanstvu.
Poremećaji na tržištu
Građani, vođeni strahom od mogućih poremećaja na tržištu i rasta cijena, odlučuju unaprijed osigurati namirnice koje imaju dulji rok trajanja, piše portal Večernjeg lista BiH. Nabava koja podrazumijeva kupnju osnovnih životnih namirnica u znatno većim količinama ubrzala je pražnjenje polica u trgovinama. U javnosti se sve češće postavlja pitanje može li gomilanje zaliha hrane dovesti do rasta cijena u BiH. Ekonomisti upozoravaju da takvo ponašanje može imati određeni utjecaj na tržište, ali da on obično nije dugoročan ako ne postoji stvarni poremećaj u proizvodnji ili opskrbi. Kada veliki broj potrošača u kratkom razdoblju počne kupovati veće količine osnovnih namirnica poput brašna, ulja, šećera ili konzervirane hrane, dolazi do naglog povećanja potražnje. Ako trgovci i distributeri u tom trenutku nemaju dovoljno robe na zalihama, može doći do privremenog rasta cijena. U tim situacijama trgovci često reagiraju povećanjem cijena kako bi stabilizirali potražnju. Ekonomisti preporučuju racionalnu kupnju jer masovno gomilanje hrane može izazvati nepotrebne poremećaje na tržištu. U trenutačnim okolnostima analitičari procjenjuju da u BiH ne postoji realna opasnost od nestašice hrane.