Kada se prije petnaestak dana iznenada na lokaciji Staklenik kod male općine Domaljevac-Šamac u Posavskoj županiji, smještene uz desnu obalu rijeke Save u Bosanskoj Posavini, iz zemljine utrobe pojavio gejzir (termalni izvor na zemaljskoj površini koji u manje ili više redovitim vremenskim razmacima izbacuje kipuću vodu i paru kao fontanu u zrak), mještani su u prvi mah bili u nevjerici, piše Avaz.
Ipak, stariji ljudi su odranije znali da je baš ovdje davne 1961. godine potekla topla, geotermalna voda i da su bile dvije aktivne bušotine. Na ovom kompleksu je jedna tvrtka s nekoliko staklenika organizirala proizvodnju rajčice, sve do unatrag 15 godina, kada je prestala s radom.
Ovaj lokalitet obilaze ljudi od struke, prije svih geolozi, među njima i magistar geologije Petar Katanić, koji je za Dnevni avaz ispričao što je na toj lokaciji zatekao. Kaže kako su točni podaci da su bušotine geotermalne vode ovdje iskopane 1961. godine na dubini od 1275 metara i da su korištene za proizvodnju povrća.
Zbog čega je proizvodnja stala, nije mogao reći, ali je ustvrdio da je analiza pokazala kako u toploj vodi, osim drugih minerala, ima i naftnih indikatora pa je izvjesno da ovdje na dubini od 3000 metara ima nafte.
Načelnikom općine Domaljevac-Šamac Stjepan Piljić kaže za Avaz da ih je ničim izazvano ponovno aktiviranje bušotine iznenadilo i zateklo jer sada na red dolazi pitanje korištenja ovog prirodnog blaga.
Na lokalitetu Staklenik, odnosno kompleksu od osam hektara općinske zemlje, nalaze se dvije bušotine. One su prije 15 godina zatvorene ventilima koji su bili teški po 100 kilograma, ali su ih lopovi odnijeli u staro željezo, što je izazvalo aktiviranje prve bušotine.
- Mi, kao mala općina, zasad nemamo viziju kako i u koje svrhe koristiti toplu vodu, blago koje imamo. Prvo se mora uraditi projekt da se bušotina stavi pod nadzor, pa je očistiti, da vidimo čime raspolažemo, a to mora uraditi struka i sve se to mora platiti. Onda bismo uradili viziju korištenja ove tople vode ponovo u proizvodnju rajčice i u topličko-turističke svrhe. Za sve ovo trebat će nam podrška s viših razina vlasti - kaže Piljić.
U međuvremenu, mještani Domaljevca strahuju da im vrela voda podzemnim kanalima ne stigne u bunare i zagadi vodu.
Inače, Domaljevac ima najveću temperaturu vode u BiH, od 96 stupnjevai Celzijevih. Geotermalna energija koristila se više od 20 godina u stakleničkoj proizvodnji (uzgoj povrća i cvijeća), a prestala je 2013. godine i od tada nema nikakvog korištenja ovog potencijala, podaci su Federalnog zavoda za geologiju (FZZG) BiH.
Sve pojave mineralnih, termalnih i termomineralnih voda u Bosni i Hercegovini vezane su uz geološke manifestacije uzrokovane kretanjem tektonske ploče Adria.