Bijela kuga

U 19 godina HBŽ izgubio 8426 stanovnika

U 19 godina HBŽ izgubio 8426 stanovnika
23.02.2024.
u 20:16
U 2023. u rodilištu ŽB Livno rođeno je 261 dijete, odnosi se to na sve općine, a u isto vrijeme umrlo je 667 osoba. Najlošije stanje je u Bosanskom Grahovu
Pogledaj originalni članak

Ako je suditi po vitalnoj statistici, Hercegbosansku županiju ne čeka svijetla budućnost. Premda je čini šest lokalnih samouprava i prostorno je najveća u Federaciji, “bijela kuga” je njezino stalno stanje, a tu je i neprekinuti trend iseljavanja i traženja bolje budućnosti u zemljama zapadne Europe, pa i onima preko oceana, piše Večernji list BiH.

Loša statistika

Broj umrlih u ovoj županiji je više od jednog desetljeća bio dva puta veći od novorođenih, a u prošloj godini (2023.) odnos između rođenih i umrlih bio je 1:2,55. Zaključili smo to iz podataka koje smo dobili od dr. Diane Mamić, ravnateljice Zavoda za javno zdravstvo HBŽ-a.

- Vitalna statistika nam nije dobra. U 2023. u rodilištu Županijske bolnice Livno rođeno je 261 dijete, odnosi se to na sve općine, a u isto vrijeme umrlo je 667 osoba. Najlošije je stanje u Bosanskom Grahovu, a podaci nam govore da je to općina starih jer se rodilo samo jedno dijete, a umrlo je 29 osoba. Od 2005. do kraja 2023. imamo veliku razliku u broju rođenih i umrlih. U tih 19 godina izgubili smo 8426 stanovnika, što je otprilike veličina urbanog dijela Grada Livna - ističe dr. Mamić.

- Ako u ovako crnoj statistici uopće možemo govoriti o “boljim” i najgorim godinama, onda recimo da je ta razlika između broja rođenih i umrlih bila najmanja 2005. godine (- 234), a najveća 2021. godine (- 720).

Lokalne samouprave nastoje pomoći mladim obiteljima jednokratnim novčanim naknadama za novorođenu djecu. Tako je Livno u ovu godinu ušlo s potporom u iznosu od 700 KM za prvo novorođeno dijete, za drugo 900 KM, treće 1100, a četvrto i svako sljedeće 1400 KM. No, to su samo jednokratne potpore - mišljenja je neovisna zastupnica u Skupštini HBŽ-a Marija Bagarić. Stoga je amandmanski djelovala pri donošenju nacrta, a potom i prijedloga županijskog proračuna za 2024. Uputila je na manjkavost demografske politike i naglasila kako ova županija od 2018. godine, od kako je uvela dječji doplatak u iznosu od 30 KM, isti nije povećavala. - Taj propust donekle je ispravljen - govori nam zastupnica Bagarić i dodaje: - Uspjela sam osigurati amandman vrijedan 1,4 milijuna maraka za dječji doplatak, što bi značilo da se dječji doplatak povećava s 30 na 50 KM po djetetu. Naravno da to nije dovoljno i da na tome treba još poraditi i više ulagati, ali, evo, za početak, to je jedna lijepa priča.

Dječji doplatak

Taj doplatak primaju sva djeca do 15. godine, no iseljavanje i “bijela kuga” učinili su svoje pa se i broj korisnika s početnih 5856 s vremenom smanjio na prošlogodišnjih 5310 korisnika.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.