Prema podacima UN-a, cijene hrane padaju peti mjesec zaredom. Dok su u svijetu jeftiniji mliječni proizvodi, šećer i meso, u BiH cijene upravo tih proizvoda rastu. Ekonomisti kažu: ima načina da se to zaustavi, ali treba i volja odgovornih u vlasti.
Tržnice i tržni centri puni, ali su novčanici prazni. U BiH malo domaće proizvodnje, ovisimo od uvoza. Statistika kaže da je potrošačka košara u svijetu manja za 0,4%. Bilježi se pad indeksa cijena mesa za 0,4%, mliječnih proizvoda za 5,0 posto i šećera za 1,0 posto.
U BiH je situacija suprotna – zabilježen je rast cijena od 4,1% na godišnjoj razini. Tako su samo hrana i bezalkoholni napici skuplji za 5,3%. U udruženju „Kupujmo i koristimo domaće“ kažu da se ovaj pad cijena ne može osjetiti u BiH jer gospodarstvo ovisi od uvoza, javlja BHRT.
„Mi smo primorani uvoziti razne sirovine, dosta onih koje sami možemo proizvoditi, ali mi smo gospodska nacija koja neće da se vrati nekim mogućnostima i resursima naše države. Mi uvozimo sve što možemo proizvoditi i onda ti proizvođači diktiraju cijene.“, kaže Admir Kapo iz Udruge „Kupujmo i koristimo domaće“.
Za subvencije poljoprivredi vlast u Federaciji prošle godine izdvojila je 183 milijuna KM i dalje su zaključane cijene 60 osnovnih životnih namirnica.
„To su kozmetičke stvari. To zaključaju neko vrijeme, to može biti samo trenutna mjera koja će ublažiti tegobu cijena za najugroženije, kao što su umirovljenici.“, kaže Kapo.
Rješenje bi trebalo tražiti u što većoj konkurenciji, tvrdi ekonomist i federalni zastupnik Admir Čavalić.
„To je odgovor što nam treba za spuštanje cijena proizvoda na tržištu. Nekada tu konkurenciju ograničava sama država, neki zakoni i nameti, a nekada i veći tržišni sudionici i distributivni lanci.“, kaže Čavalić.
Uz konkurenciju, drugi ekonomisti ističu da je rješenje i ozbiljna analiza strukture cijena, što do sada vlast nije učinila.
„Ono što državi, odnosno onima koji s njom upravljaju, odgovara jesu veće cijene, a onda i viši prihodi od PDV-a. Životni standard ih ne zanima mnogo jer oni svakako puno toga i ne plaćaju, a imaju i jako dobre prihode pa i ne osjete poskupljenja.“, pojašnjava ekonomist Igor Gavran.
Dugogodišnje povećanje cijena za posljedicu ima da prosječna plaća u BiH nije dovoljna ni za 50% potrošačke košare.