Tužan kraj potrage u slovenskim Julijskim Alpama. Pronađena su tijela preostale dvojice hrvatskih planinara. Jedan je iz Solina, dok su druga dvojica mlada braća iz Kaštel Lukšića. Jedan u dobi od oko 32 godine, drugi oko 26. Kako piše Slobodna Dalmacija, jedan od braće oženio se prije nekoliko mjeseci, dok je drugi uskoro trebao imati svadbu. Nakon što je u nedjelju pronađeno tijelo prvog, potraga je zbog teških uvjeta bila prekinuta, a nastavljena je jučer ujutro, nažalost, bez dobrih vijesti.
Dvije velike nesreće
Tragedija se dogodila na visini od oko dvije tisuće metara, na padinama planine Tosc. Penjala se skupina od sedam planinara, među kojima su bili i planinari iz Dalmacije. Kad su se krenuli spuštati, lavina ih je iznenada zahvatila na visini od oko 1800 metara. Snježna masa odvukla je trojicu planinara u provaliju, dok su se četvorica uspjela skloniti. Preostali članovi skupine odmah su pozvali slovensku gorsku službu spašavanja, koja je vrlo brzo stigla na teren. Tijelo jednog planinara pronađeno je u nedjelju na dubini od oko metar i pol pod snijegom. Jučer su spasioci locirali GPS signal mobitela jednog od nestalih, što je olakšalo potragu. Prema prvim procjenama slovenskih spasilaca, tragediju su izazvali novi snijeg, jak vjetar i toplo tlo koje je onemogućilo da se snježni sloj stabilizira. Teren je bio travnat, zemlja topla, pa se snijeg nije primio, već se pokrenuo i izazvao lavinu koja je povukla planinare u provaliju. - Ovo je jedna od najgorih nesreća u povijesti slovenskih Alpa - rekao je slovenski ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar. - Trojica mladih ljudi u jednom danu, velika je to tragedija - rekao je ministar unutarnjih poslova RH Davor Božinović. Najmanje jedan planinar je poginuo, a više od 200 ih je još uvijek zarobljeno na istočnim padinama Mount Everesta u Tibetu, području popularnom među penjačima i planinarima. Snježne oborine počele su u petak navečer i intenzivirale su se tijekom vikenda. Stotine lokalnih seljana i spasilaca raspoređene su kako bi očistile snijeg koji blokira pristup području, koje se nalazi na nadmorskoj visini većoj od 4900 m. Spasioci su 350 ljudi odveli na sigurno. Vlasti su u kontaktu sa svim planinarima koji su još uvijek zarobljeni. Ova dva slučaja koja su se dogodila proteklog vikenda razlog su da se zapitamo koliko su planine u zimskim uvjetima opasne. Svijest da je BiH planinska zemlja i da će sve veći broj ljudi posjećivati planinske prostore još kao da nije sasvim sazrela. Nikada prije veći broj planinara i skijaša nije boravio u bh. planinama. Međutim, potrebno je skrenuti pozornost na to da, ako se nastavi sa stihijskim trendovima, bilo u planiranju, edukaciji, preventivi, informiranju ili spašavanju, posljedice mogu biti i masovne nesreće.
Potrebni edukacija i oprez
Početkom ove godine preminuo je mladi skijaš (17) koji je 20. siječnja pronađen teško ozlijeđen na Bjelašnici. Mladić je tog dana skijao izvan staze te je pokrenuta potraga za njim. Pronađen je na oko 1500 m nadmorske visine, u blizini staze Gornja Kolijevka, iznad tehničkih puteva. Podlegao je uslijed teških tjelesnih ozljeda koje je zadobio. Vrlo iskusni alpinist Muhamed Gafić još je prije nekoliko godina upozorio na opasnosti prilikom planinarenja i skijanja te je dao savjete kako izbjeći opasnosti. Opasnosti na planinama uvjetovane su objektivnim i subjektivnim okolnostima. Objektivne su izražene u prirodi same planine, dok su subjektivne izražene u pogreškama čovjeka. Nesreće se najčešće događaju zbog nepoznavanja i nepoštivanja prirode planine. Zbog toga, kako je napomenuo Gafić, postoji edukacija o tome kako planinariti i skijati. Izostanak edukacije za posljedicu ima nesreće, među kojima je i to da planinari bivaju zatrpani u lavinama. Osim toga, nesreće se događaju zbog nedovoljne opremljenosti i/ili neodgovarajuće opreme. Gafić je predložio i čitanje stručne literature o planinarenju i skijanju. Kao najveću opasnost za planinare istaknuo je hladnoću i poskliznuće. Uputio je na to da se pravila posjeta planini moraju uvijek poštivati, bez obzira na to je li zima ili ljeto. Ocijenio je kako su posebno u opasnosti planinari koji posjećuju visoke vrhove, planinari visokogorci ako nisu dovoljno educirani i/ili opremljeni. - Na vrhu Bjelašnice u krugu nekoliko stotina metara dogodile su se tri tragedije. U jednoj od njih smrzlo se sedam mladića, a četvorica su preživjela. Postoji i spomenik koji im je posvećen - podsjetio je Gafić. Među spomenutim tragedijama na Bjelašnici je i ona koja se dogodila tijekom turnog skijanja. Prilikom skijanja pokrenula se lavina, uslijed čega je jedna osoba poginula, dok su se tri osobe spasile. Nesreća se dogodila i koloni planinara, a prilikom koje je poginuo vodič kolone. Naglasio je kako se na planinarenje treba krenuti 24 ili 48 sati nakon što padne obilan snijeg te da se na planinu ne smije ići sam.