Saborski zastupnik Armin Hodžić ponovno je jednoglasno izabran za predsjednika Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Hrvatskoj, institucije koju vodi od 2018. godine. Novo Predsjedništvo BNV-a čine 34 člana iz 16 mjesta diljem Hrvatske, a usvojena je i programska deklaracija do 2036., s naglaskom na jačanje kulturnih i obrazovnih institucija, političke zastupljenosti, gospodarstva, medija te povezivanje Bošnjaka u Hrvatskoj s BiH i dijasporom.
Hodžić je zanimljiva politička pojava. Rođen je u Zagrebu, ondje je završio školovanje, studirao politologiju na Fakultetu političkih znanosti te diplomirao na temi bilateralnih odnosa Hrvatske i BiH. Bio je glavni tajnik SDA Hrvatske i predsjednik zagrebačkog ogranka, a 2018. preuzeo je Bošnjačko nacionalno vijeće.
Upravo taj zagrebački, manjinski i donekle kozmopolitski politički okvir čini ga drukčijim od dijela bošnjačkih političara iz Sarajeva koji hrvatsko pitanje u BiH često gledaju isključivo kroz dnevnu politiku i obrambeni refleks. Hodžić je, bez dvojbe, političar s jasnim bošnjačkim nacionalnim stavom, ponekad i kontroverzan iz hrvatske perspektive, ali njegov nastup ipak je češće institucionalan nego zapaljiv.
To ne znači da nije izazivao ozbiljne reakcije. Nakon gostovanja u HRT-ovu Otvorenom, RTV Herceg-Bosne objavila je tekst u kojem je osporavala njegov nastup o saborskoj rezoluciji o političkom položaju Hrvata u BiH, navodeći kako je iznio niz netočnih tvrdnji o presudi “Ljubić”, odlukama visokih predstavnika, predmetu Kovačević i posebnim odnosima Hrvatske i Federacije BiH.
No upravo se u tome vidi i njegova politička slojevitost. Za jedne je Hodžić glas novog bošnjačkog organiziranja u Hrvatskoj, čovjek koji želi Bošnjake učiniti vidljivijima u javnom i političkom životu. Za druge je predstavnik politike koja, i kada govori mekšim rječnikom, u bitnim pitanjima BiH ostaje bliska dominantnim sarajevskim pogledima na ustroj države i položaj Hrvata.
Njegova ranija veza sa SDA-om nije sporna. Anadolu Agency je 2018. pisala da je Hodžić izabran za predsjednika SDA Hrvatske, da je od 2016. obnašao dužnost glavnog tajnika te stranke te da su tada skupu potporu dali i predstavnici SDA BiH, uključujući pozdrave predsjednika SDA Bakira Izetbegovića koje je prenio Senad Bratić.
Ipak, Hodžić nije samo produžena ruka Sarajeva. Njegov politički kapital nastajao je u Zagrebu, među bošnjačkom nacionalnom manjinom u Hrvatskoj, u prostoru u kojem se mora razgovarati s hrvatskim institucijama, manjinama, vladom, Saborom i širim društvom. Možda je baš taj zagrebački politički odgoj razlog zbog kojega, čak i kada zastupa stavove koji u hrvatskoj javnosti izazivaju prijepore, ne nastupa uvijek jezikom tipičnih sarajevskih obračuna.
Zato njegov reizbor na čelo BNV-a nije samo vijest iz manjinske politike u Hrvatskoj, već i poruka da se bošnjačka politika u Hrvatskoj institucionalizira, jača i želi biti most prema BiH i dijaspori. Pitanje je samo hoće li taj most biti prostor razgovora Zagreba i Sarajeva ili još jedna pozornica na kojoj će se lomiti neriješeni odnosi Hrvata i Bošnjaka u BiH.