Državljani Bosne i Hercegovine više ne prednjače kada je u pitanju dobivanje radnih dozvola za strance u susjednoj Republici Hrvatskoj. Iako su godinama činili najveći dio uvozne radne snage, polako ih s trona skidaju Filipinci i Nepalci, kojima je Hrvatska obećana zemlja.
Sve više stranaca
Iako ih još uvijek gro najradije bira Hrvatsku, državljanima Bosne i Hercegovine koji trbuhom za kruhom idu u inozemstvo posljednjih godina zbog većih plaća i boljih uvjeta rada privlačnije su Slovenija i Njemačka. Naime, prema službenim podacima, do kraja siječnja u Republici Hrvatskoj izdano je 12.556 dozvola za boravak i rad stranim radnicima. Navedeno znači 4612 dozvola manje nego u siječnju prošle godine. Također, prvi put otkako se Hrvatska okrenula uvozu radnika Filipinci su izbili na prvo mjesto po broju dobivenih radnih dozvola. Službeni podaci pokazuju kako su tijekom siječnja u Republici Hrvatskoj Filipincima izdane 2433 radne dozvole, na drugom mjestu su državljani Bosne i Hercegovine, od kojih je odobrenje za rad u toj zemlji dobio 2181.
Slijede državljani Nepala kojima je izdano 2159 radnih dozvola, potom državljani Srbije s 1248 i Indije s 990 odobrenja za rad. Usporedbe radi, u siječnju prošle godine Nepalci su bili na prvom mjestu po broju izdanih radnih dozvola (4309), a Filipinci na trećem (2247). Nije to neočekivano jer od lani je izraženiji pad broja radnih dozvola u graditeljstvu kako se konstrukcijska obnova bliži kraju, za razliku od ugostiteljstva, piše portal Večernjeg lista BiH. Filipinci se češće zapošljavaju u ugostiteljstvu, a uz njihov nacionalni jezik, i engleski im je službeni jezik, kao i latinično pismo, što im olakšava prilagodbu i učenje hrvatskoga jezika u odnosu na one radnike iz Azije koji ne znaju engleski i ne koriste latinicu. Naime, izmjenama Zakona o strancima propisano je da će svi strani radnici nakon godine boravka morati znati minimalnu A1.1. razinu hrvatskoga jezika i latiničnog pisma. Inače, u cijeloj prošloj godini najveći broj dozvola za boravak i rad izdan je državljanima BiH (32.225), Nepala (31.708), Srbije (24.278) te Filipina (17.629) i Indije (15.400). U Hrvatskoj udruzi poslodavaca također smatraju da strani radnici trebaju naučiti hrvatski jezik, no neki u HUP-u misle da pomoćni radnici trebaju znati tek osnove. No, minimalno poznavanje jezika nije dobro ni za njihovu integraciju, a, primjerice, pomoćnim kuharima nije dovoljno minimalno znanje hrvatskoga jezika jer su obvezni položiti tečaj higijenskog minimuma na hrvatskom jeziku. Osim toga, teško je, primjerice, pratiti upute kuhara o sigurnom postupanju s hranom nekomu tko govori i razumije samo nekoliko najjednostavnijih rečenica na hrvatskom.
Radnici po sektorima
Iako je u siječnju izdano najviše radnih dozvola u građevini (4164), manje je to nego lani u istom razdoblju, kada ih je bilo izdano oko 1800 više. Na drugom mjestu po broju izdanih dozvola u siječnju su turizam i ugostiteljstvo (3500), u kojem se također bilježi oko 500 izdanih dozvola manje nego lani, pa je moguće da su poslodavci u tom dijelu posegnuli za domaćim radnicima, piše Večernji.ba. Pad radnih dozvola, pokazuju podaci MUP-a, bilježi se i u industriji, u prometu i vezama te trgovini u odnosu na isto razdoblje lani. Nakon zakonskih izmjena poslodavci mogu tražiti radne dozvole za strane radnike na rok do tri godine umjesto ranijih godinu dana. Dok su prethodnih godina većinski uvozili nove i nove radnike, i tu se trend mijenja jer je u siječnju ove godine za novo zapošljavanje izdano 4480 dozvola, a produljeno je 6370 dozvola. Sezoncima je izdano 1706 dozvola do kraja siječnja. Inače, u 2024. Hrvatska je izdala rekordnih više od 206 tisuća radnih dozvola, no lani ih je izdano manje - gotovo 171 tisuća dozvola.•