Proteklo ljeto bilo je najsmrtonosnije ljeto u Europi otkako se vode evidencije, s više od 50.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u gradovima diljem kontinenta, navodi se u studiji.
Istraživači ističu da se dvije trećine tih dodatnih smrtnih slučajeva – više od 32.000 – za koje se procjenjuje da su posljedica vrućeg vremena, mogu pripisati klimatskim promjenama koje uzrokuju intenzivnije vrućine.
U Ujedinjenom Kraljevstvu zabilježeno je oko 4.500 dodatnih smrtnih slučajeva u gradovima, pri čemu je broj preminulih bio za 2.500 veći nego što bi bio da nije bilo ekstremnijih vrućina uzrokovanih klimatskim promjenama, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Nature Health.
Tijekom ljeta 2026. godine zabilježen je niz ekstremnih toplinskih valova, posebno u zapadnoj Europi, gdje su temperature tijekom cijele sezone bile u prosjeku oko 2,9 Celzijevih stupnjeva više od prosjeka za razdoblje 1991. – 2020. – a pojedinih dana temperature su bile čak 12 stupnjeva iznad normale.
Istraživači s Imperial Collegea u Londonu i Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu procijenili su broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u 854 urbana područja, koja obuhvaćaju oko 40 % stanovništva Europske unije, Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i Švicarske. Pritom su koristili modele koji su u prošlosti davali rezultate usklađene sa službenim podacima.
Analiza, koja se oslanja na temperaturne zapise i modele povijesne povezanosti između vrućine i smrtnosti, pokazala je da broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u tim područjima iznosi nešto više od 50.000.
Ova brojka znatno premašuje podatke iz prethodnih godina obilježenih toplinskim valovima – 2003. godine, kada je preminulo oko 28.000 ljudi, te 2022. godine, kada je zabilježeno 29.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.
Modeli također ukazuju na to da utjecaj klimatskih promjena – koje su uglavnom posljedica sagorijevanja fosilnih goriva za proizvodnju energije, grijanje, promet i industriju – nastavlja rasti.
Analiza, u kojoj su temperature zabilježene u svakom urbanom području uspoređene s onima koje bi se očekivale u svijetu u kojem staklenički plinovi ne zagrijavaju planet, pokazala je da su klimatske promjene odgovorne za 65 % smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom tijekom ovog ljeta. To se može usporediti s ranijim razdobljem ovog stoljeća, kada su klimatske promjene, prema procjenama, bile odgovorne za oko 40 % smrtnih slučajeva.
Studija također pokazuje da je toplinski val krajem lipnja – kada je Ujedinjeno Kraljevstvo bilo pogođeno izuzetno rijetkim „crvenim upozorenjem” na vrućine opasne po život – bio posebno intenzivan.
Procjenjuje se da se trećina svih smrtnih slučajeva u Europi povezanih s vrućinama tijekom tog ljeta dogodila između 17. lipnja i 1. srpnja, kada su temperature diljem cijele regije bile više od 5 stupnjeva iznad prosjeka.
Italija je bila najteže pogođena, s više od 13.000 smrtnih slučajeva, a istraživači navode da su južna i zapadna Europa zabilježile najviše temperature i najviše procijenjene stope smrtnosti.
Međutim, tisuće smrtnih slučajeva zabilježene su i u urbanim područjima zemalja koje se obično smatraju sjevernoeuropskim, poput Ujedinjenog Kraljevstva.
Iako smrtni slučajevi povezani s vrućinama najčešće pogađaju starije osobe, studija navodi da je, prema procjenama, oko 6.000 ljudi mlađih od 65 godina preminulo uslijed vrućina u analiziranim urbanim područjima.
Clair Barnes, istraživačica ekstremnih vremenskih prilika i klimatskih promjena pri Centru za politiku zaštite okoliša na Imperial Collegeu u Londonu, izjavila je: „Mislim da možemo s priličnom sigurnošću tvrditi da je ljeto 2026. godine vjerojatno bilo najgore do sada zabilježeno po pitanju smrtnosti povezane s vrućinama u većem dijelu Europe.”
„Ove brojke oštar su podsjetnik da naša ljeta, koja postaju sve toplija i ekstremnija, imaju sve teži utjecaj na javno zdravlje”, kazala je.
Također je upozorila: „Iza ovih statistika stoje stvarni ljudi koji su izgubili živote i stvarne obitelji koje tuguju za njima. Ovo je još jedan podsjetnik, kako na neophodnost provođenja ciljanih mjera za zaštitu onih koji su najranjiviji na ove sve ekstremnije vrućine, tako i na rastuću potrebu za brzim napuštanjem fosilnih goriva, kako bi se usporio tempo promjena i ograničilo buduće zagrijavanje.”
Pierre Masselot, docent, statističar i epidemiolog na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu, rekao je da je to ljeto bilo još jedan dramatičan podsjetnik da su klimatske promjene „problem svih nas”.
„Ne pate samo vruće regije, već neki dijelovi zapadne i sjeverne Europe doživljavaju ekstremne vrućine i povijesno visoko zdravstveno opterećenje. I cijela populacija je pogođena, što pokazuje značajan broj smrtnih slučajeva među mlađim dobnim skupinama”, rekao je.
Istaknuo je i da su se gradovi slabo prilagodili rastućoj vrućini te da je ključno prilagoditi ih mjerama poput hlađenja s više zelenih površina i manje zagađenja, kao i pružanjem zdravstvene zaštite pogođenom stanovništvu.
Iako se brojke temelje na modeliranju, tim ukazuje na svoje prethodne studije koje su koristile iste metode i dale rezultate iznimno bliske službenim podacima.