Kad kažemo čitavog svijeta, upravo su u jednoj kategoriji oni najprepoznatljiviji u svjetskim okvirima. Radi se o znanosti i medicini. Nominirani u toj kategoriji uistinu rade velike stvari i nevjerojatno je kakve veličine potječu s ovih prostora. Prošle godine priznanje u ovoj kategoriji otišlo je u ruke dr. Gordane Bukare Radujković, liječnice iz Banje Luke, dobitnice Međunarodnoga medicinskog Oscara iz oblasti pedijatrije, koja je život posvetila liječenju najmlađih pacijenata oboljelih od dijabetesa. - Sama nagrada znači da je znanost, odnosno znanstveno-istraživački rad u BiH moguć, a da ga priznaju i Europa i svijet - kazala je među ostalim.
Nevjerojatna postignuća
Prije nje priznanje je dobio Nikica Gabrić, prvi čovjek koji je u Europi skinuo dioptriju za 17 sekundi. Osnivač i direktor tvrtke koja posluje u Hrvatskoj i BiH prvi je i tada jedini oftalmolog koji je radio na novom laseru u Europi, ali i SAD-u, Južnoj Americi te Africi. U toj kategoriji posebno priznanje za izvrsna zdravstvena dostignuća dobio je dr. Tomislav Mihaljević, podrijetlom s Kupresa, a koji se javio iz Clevelanda. On je šef najveće svjetske klinike sa sjedištem u SAD-u, s 80 tisuća zaposlenih i 3,5 milijuna pacijenata. - Iskrena mi je čast primiti Večernjakov pečat. Hrvatska je i dalje u mom srcu, a da ova nagrada dolazi iz BiH znači puno meni i mojoj obitelji jer naša obitelj potječe iz BiH - kazao je. Sada ćemo se vratiti na 2005. godinu kad se Pečat već etablirao kao jedan od najznačajnijih događaja u BiH i šire, a glavno priznanje dobio je dr. Emir Kabil, ravnatelj i utemeljitelj Klinike za kardiovaskularne bolesti UKC-a Tuzla. Ono što je tada radio dr. Kabil bilo je revolucionarno. - Bio je to vrhunski događaj u zdravstvu. Prije toga imali smo edukaciju u Sjedinjenim Američkim Državama, bio sam koordinator projekta iz BiH, a doktor Jacob Bergsland, koji je za vrijeme rata radio u Tuzli u Norveškoj bolnici, praktički je rekao “Hajdemo praviti kardiocentar i kardiovaskularni centar u Tuzli”. To je za to doba bila utopija i kada su u pitanju prostor i kadrovi, ali smo iskoristili vezu s Amerikancima i svoje ljude smo poslali na edukaciju. Imali smo ljude s vještinom i bila je pozitivna klima. Kada vam Amerikanci poslije rata pomognu, onda se to moglo napraviti, a inače mi nismo imali nikakvih financija u to vrijeme. Ipak, hoću reći da nije presudan novac, nego je presudna dobra volja ljudi koji su na odgovornim rukovodećim mjestima - prisjetio se legendarni liječnik. Kasnije je Osoba godine u BiH postao Ante Kvesić, koji je i danas ravnatelj SKB-a Mostar, graditelj jedne od najsuvremenijih bolnica na ovim područjima. Priznanje smo dodjeljivali i herojima u bijelom, koji su se borili protiv koronavirusa. Večernjakov pečat za znanost na 20. izdanju manifestacije dobila je Anela Zorlak, mlada znanstvenica koja je otvorila prvo genetičko savjetovalište u Sarajevu, a koja se bavi istraživanjem rijetkih oboljenja u rodnoj BiH. I za kraj ostavljamo Milomira Ninkovića, najpoznatijeg plastičnog i rekonstruktivnog kirurga na svijetu, više puta izabranog na čelo plastičnih kirurga svijeta, a birali su ga upravo najbolji od najboljih.
Ljude se ne zaboravlja
On je bio dvostruki laureat u znanosti i medicini tijekom povijesti Pečata. - Uvijek je lijepo kada se vratite u svoje krajeve i kada vas ljudi ne zaborave zbog svega što ste učinili, posebno kada vas izaberu za neko priznanje - kazao je Ninković.